Zovko: Hrvati u BiH u posljednjih 20 godina su izgubili sva prava

Željana Zovko, zastupnica u Europskom parlamentu, zamjenica predsjednika Vanjskopolitičkog odbora i potpredsjednica Delegacije Europskog parlamenta za odnose s BiH, komentirala je za N1 poetncijalne sankcije europskom komesaru Oliveru Varhelyiu. Osvrnula se i na krizu u BiH za koju kaže da izaziva zabrinutost u Bruxelessu. Komentirala je i zapaljivu retoriku između BiH i Hrvatske, rekavši kako razloge za to “treba potražiti u činjenici da Hrvati u BiH u posljednjih 20 godina su izgubili sva prava koja su stekli Daytonskim sporazumom.”

Komentirajući zahtjev za provođenje istrage protiv europskog komesara za proširenje Olivera Varhelyja zbog pomaganja Miloradu Dodiku, Zovko je kratko odgovorila kako europarlamentrci pišu Povjerenstvu na redovitoj bazi. Upitana o tome bi li se Varhely mogao naći pod određenim sankcijama, navodi kako europarlamentarci imaju redovita saslušanja povjerenika. “Nekada kada zastupnici nisu zadovoljni, onda pišu Povjerenstvu ili ih ispituju na plenarnim sjednicama tijekom saslušanja ili na određenim komitetima. Cijelo Povjerenstvo djeluje zajednički. Zadnji odgovor je na predsjednici Povjerenstva. S tim u vidu, očekujem da se nastave traženja i kritiziranja. Ja često kritiziram i neangažiranost visokog povjerenika za vanjsku i sigurnosnu politiku na najvišoj razini da se uključi u rješavanje pitanja u BiH, pa očekujem i takav odgovor”, rekla je zastupnica u Europskom parlamentu. Na pitanje slaže li da se Varhelyiu trebaju uvesti sankcije ukoliko se točnim ispostavi ono što mu se stavlja na teret, Zovko navodi kako uopće ne razumije ono što se njemu stavlja na teret. “Sve su to samo neke priče, uopće mi nije jasno za što ga se tereti, tako da to ne bih željela komentirati”, kratko je odgovorila. Zovko se osvrnula i na to kako vidi rješenje za aktualnu političku krizu u BiH. “Puno toga ovisi i od slike koja se odašilja vani”, istaknula je.  “Ja sam i tijekom covid-a pisala da se BiH pomogne.

Međutim, tijekom ovako napete situacije administracija i vlast ne funkcionira, pa ćemo se sve više suočavati sa socijalnim nemirima i problemima. Ono što je potrebno toj zemlji jeste da se postigne sporazum o Izbornom zakonu, koji će uzeti u obzir presude Ustavnog suda BiH, da se organiziraju izbori, da se svi vrate u institucije i da se konačno završi taj mandat međunarodne zajednice i da zemlja pređe u briselsku fazu. Sat otkucava, vi ovdje imate sve manje i manje raspoloženja za proširenje”, naglasila je. Komentirajući sve češće navode u javnosti kako su Hrvatska i Srbija kreatori krize u BiH, Zovko navodi kako je u BiH prisutna određena defamacija ka Hrvatskoj. “Hrvatska sa svojom najdužom granicom ima interese da se očuva mir i stabilnost. Kada je Hrvatska presjedala EU, uradilo se sve da se naglasi značaj proširenja. Ono što se događa u posljednje vrijeme jeste da vidimo jednu defamaciju ka Republici Hrvatskoj, što je opasno i korištenje starih matrica laži da Hrvatska ima bilo kakve interese osim da pomogne BiH”, navela je Zovko.

Uzroke za zapaljivu retoriku između dvije zemlje vidi i u stanju po pitanju Hrvata u BiH. “Zašto tinja sukob u retorici između Hrvatske i BiH treba potražiti u činjenici da Hrvati u BiH u posljednjih 20 godina su izgubili sva prava koja su stekli Dayonskim sporazumom. Hrvatski lideri imaju potrebu da ukažu na to. Način na koji to rade i jezik kojim artikuliraju taj problem je do samih političkih dužnosnika. Vjerojatno u BiH se nije naviklo da se činjenice govore na način koji je apsolutno shvatljiv čitavoj populaciji. S tim u cilju se jedna zapaljiva retorika razvila na obje strane”, rekla je Zovko odbivši dodatno komenira tiizjave Zorana Milanovića vezane za BiH. Hrvatski predsjednik Zoran Milanović skoro je izjavio kako je “Milorad Dodik najmanji problem BiH”. Upitana smatra li to točnim, Zovko navodi kako unitaristička i separatistička sila u BiH hrane jedna drugu. “Vidimo i danas što se događa – unitarizam s jedne strane misli u mirovno vrijeme završiti neke ratne ciljeve i to generira separatizam sa druge strane. Ja bih to postavila u jednaku poziciju. Ovo nije prvi put. Sjećam se i vremena mandata Schwarza Schillinga kada su se Banja Luka i Sarajevo hranili na ovako eksplozivan način”, izjavila je Zovko.

“Hrvatska strana u ovom slučaju pokušava pružiti jedno mirovno rješenje i napraviti jedan most među te dvije strane koje ne rade ništa drugo nego se spremaju za izbore i dižu tenzije među svojim stanovništvom. Hoće li im sankcije pomoći da postanu omiljeni kod svojih – ne znam, HDZ traži jedan normalan put da se BiH vrati na europski put”, navela je. Na pitanje misli li da ima dovoljno vremena prije održavanja izbora da se postigne dogovor o Izbornom zakonu BiH, navodi da, ako ima volje, on može biti postignut večeras.

“Nije moje da prosuđujem, ali izuzetna zabrinutost vlada ovdje u Bruxelles s tim u vezi gdje će BiH krenuti u budućnosti. Još uvijek ovdje ima najviše prijatelja, i mene – ja sam direktno zainteresirana. Imam veliko iskustvo u diplomaciji i toliko sam stvari uradila za BiH, od kulturne baštine do nekih pomirujućih stvari poput uvrštavanja tri vjerska objekta pod zaštitu UNESCO-a”, rekla je Zovko. Navodi kako ona uporno potencira da je BiH zaporavo most između Zapadnog Balkana i Europske Unije, ali i napominje da živimo u izuzetno opasnom vremenu, jer i EU traži svoj zaseban strateški pravac kako ne bi bila igračka u rukama velikih sila, te da se akteri koji su neprijateljski rapoloženi prema EU nalaze i u BiH. Dodaje kako je to opasna situacija i za EU, i za građane.

Prethodni članakVažna obavijest iz DZ Vitez
Sljedeći članakTRAVNIK: Potvrđena optužnica protiv Safeta Sejmena i Aldina Selave zbog proizvodnje i prometovanja drogom