BiH ima najlošiji, a Nizozemska najbolji zdravstveni sustav u Europi, stoji u istraživanju Europskog zdravstvenog potrošačkog indeksa za prošlu godinu, kojim je obuhvaćeno 37 zemalja.
Parametri po kojima je studija sprovedena bili su zadovoljstvo pacijenata, zakonodavstvo, prava bolesnika, pristup vlastitim medicinskim podacima i slično.
Dok se država u kojoj živimo s osvojenih 420 od mogućih 1.000 bodova našla na začelju tabele, ni većina ostalih zemalja u regiji nije se proslavila na ovoj listi, pišu Nezavisne.
Tako je, primjera radi, Crna Gora zauzela 35. poziciju (463 boda), a odmah iznad nje je Srbija (473 boda). Hrvatska je na 24. mjestu sa 640 bodova, a tri pozicije iznad nje je Slovenija (665 boda).
Miodrag Femić, predsjednik Međunarodne asocijacije doktora medicine za jugoistočnu Europu, kaže da je ova ocjena, kada je riječ o BiH, očekivana, i da ovo nije jedino izvješće koji daje ovakve rezultate.
“Pacijenti i jesu i nisu zadovoljni. Oni imaju velika prava, koja se ne mogu ispratiti financijski, i onda, normalno da se stvara njihovo nezadovoljstvo. S druge strane, zadovoljstvo je praćeno našim radom, odnosno odnosom prema njima”, rekao je Femić.
Upitan da li bi jedan od glavnih razloga nezadovoljstva pacijenata moglo biti to što se događa da na uslugu čekaju satima na hodnicima zdravstvenih ustanova, Femić naglašava da je to točno.
“To je posljedica nedostatka dovoljnog broja zdravstvenih radnika, a ako ih ima, oni trećinu vremena provode rješavajući papirologiju”, ističe Femić.
Iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS ustvrdili su da se podaci iz RS ne nalaze u ovom istraživanju. Iz tog ministarstva napominju da je za prikupljanje statističkih podataka u oblasti zdravstva na nivou RS zadužen Institut za javno zdravstvo (IZJZ) RS.
“Podaci koji su traženi od RS u najvećem broju slučajeva su i dostavljeni, a što se tiče istraživanja Europskog zdravstvenog potrošačkog indeksa za 2014. godinu, prema podacima Instituta ovaj upitnik nije ni stigao”, kažu su iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS, a isto ističu i u IZJZ RS.
Iz Odjela za zdravstvo Ministarstva civilnih poslova BiH kazali su da nisu bili uključeni u ovo istraživanje, tako da nisu u mogućnosti ni da ga komentiraju, navode Nezavisne.
Europski zdravstveni potrošački indeks, kako navodi, ovo istraživanje sproveo je za potrebe Povjerenstva za zdravstvo pri Europskoj komisiji, a ključni zaključak monitoringa je, kako ističu, da se povećava jaz između bogatijih i siromašnijih zemalja Europe.
Kako dodaju, u većini zemalja dolazi do blagog poboljšanja kada je riječ o zdravstvenim uslugama.
Što se rang-liste tiče, na prvoj poziciji učvrstila se Nizozemska, a slijede Švicarska, Norveška, Finska, te Danska. Na začelje tabele plasirale su se Litvanija, Srbija, Crna Gora, Rumunjska, te na kraju – BiH.