Zbog azbestnih vodovodnih cijevi sve više Bugojanaca ima rak

Ono o čemu se u Bugojnu već nekoliko godina stidljivo spominje u javnosti, na maratonskom nastavku 14. sjednice Općinskog vijeća Bugojno javno je za govornicom izrekao vijećnik Socijaldemokratske stranke, dr. Salih Terzić prilikom rasprave o Programa rada općinskog načelnika.

Veliki postotak

Veliki postotak obolijevanja stanovnika Bugojna od različitih vrsta malignih, kancerogenih oboljenja Terzić je pripisao zastarjelom vodovodnom sistemu, u kojem su azbestne, kancerogene cijevi.

Radi se o velikom problemu, kapitalnom, o kojem nema ni riječi u spomenutom programu. Vodovod s azbestnim cijevima je dokazano kancerogen. Bugojno je grad s visokim procentom obolijevanja od kancerogenih bolesti i smatram nužnim da se ovaj projekt predvidi kao kapitalni za ulaganje u budućnosti i da se uvrsti u Plan rada općinskog načelnika, naglasio je Terzić.

Prema njegovom mišljenju, da se svake godine rekonstruirao samo kilometar do dva vodovodnog sistema, do danas bi se ovaj značajni posao okončao.

Ovu vodu piju naša djeca, pijemo je mi i o tome nitko ne govori. Napominjem da je Bugojno do danas koristilo četiri vodovoda, Studenac iz austrougarskog perioda, vodovod Vrpeč iz perioda Kraljevine SHS, potom vodovod Resnik i ovaj današnji, koji koristimo iz Gornjeg Vakufa. Dakle, svakih 25 do 30 godina dolazi do promjena na glavnom vodovodu i krajnje je vrijeme da se sadašnje kancerogene cijevi zamijene, poručio je dr. Terzić, koji uglavnom zbog ovih primjedbi nije glasao za Program rada općinskog načelnika.

Bez reakcija

Interesantno je da na ovo Terzićevo izlaganje nije bilo reakcija prisutnih vijećnika i načelnika Hasana Ajkunića.

Vlakna su opasna

Prema tvrdnjama stručnjaka, azbest nije topiv u vodi, ali materijal zbog starosti propada i azbestna vlakna iz vodovodnih cijevi mogu se oslobađati i dospijevati u vodu za piće. Stručnjaci, također, preporučuju da je najbolje ne dirati stare azbestne cijevi nego ih ostaviti u zemlji, a nove vodovodne cijevi postaviti pored njih.