Za pun spremnik goriva prosječan bh. radnik radi 17 sati, Nijemac 5 i pol, a građanin Hrvatske 12 sati

Cijene nafte od utorka su u padu nakon što su u američkoj saveznoj državi Kaliforniji pooštrene mjere blokade tijekom božićnih blagdana, a povećao se broj oboljelih u SAD-u i Europi. U Londonu je cijena sirove nafte “brent” iz Sjevernog mora manja za tri centa i sada je 48,76 dolara po barelu, piše piše Večernji list BiH.

U New Yorku je cijena svijetle sirove nafte pala za 21 cent i iznosi 45,55 dolara po barelu. Cijene nafte nakratko su bile u porastu nakon što je prva osoba u Britaniji primila cjepivo protiv COVID-19, ali tržište je ponovno pozornost usmjerilo na malu potražnju za gorivom uslijed pandemije

Jeftinije nego lani

Pad cijena nafte na svjetskom tržištu obično ne prati i pad cijena na bh. crpkama. Građani BiH za gorivo moraju izdvojiti gotovo isto novca kao i stanovnici znatno bogatijeg Zapada. Istina, cijene u BiH zbog pandemije su nešto niže nego prošle godine, ali to nije velika utjeha onima koji su zbog iste te pandemije ostali bez posla.

Za 50 litara benzina, koliki je prosječan kapacitet spremnika automobila, vozači u Bosni i Hercegovini moraju platiti 92,70 KM, a oni koji voze “dizelaše” 90,20 KM. Naime, prosječna cijena benzina 95 u BiH iznosi 1,854 KM, a dizela 1,804 KM. Prosječna plaća, prema podacima Agencije za statistiku BiH, u rujnu je iznosila 962 KM. 

Ako uzmemo u obzir da je rujan imao 22 radna dana, dakle 176 radnih sati, dolazimo do podatka da je prosječan bh. radnik sa satnicom od 5,46 KM za rezervoar goriva trebao raditi 17 sati, dakle više od dva radna dana. U svemu tome nešto je ipak pozitivno, naime u kolovozu prošle godine za rezervoar je trebalo izdvojiti 114 KM i raditi nešto manje od 22 sata. Ako se usporedimo sa zemljama Europske unije, vozačima u Bosni i Hercegovini izdatak za gorivo znatno je veći.

U Sloveniji radnici mogu napuniti svoje automobile poslije samo jednog dana rada, točnije za oko 7,5 sati, dok je u Njemačkoj potrebno još manje, oko 5,5 sati rada. Praktički, za dva radna dana tri puta mogu natočiti “do vrha”. Gorivo u Hrvatskoj je najskuplje među zemljama bivše Jugoslavije, pa je za pun rezervoar goriva u ovoj zemlji potrebno 120 KM. Ipak, s prosječnom plaćom od gotovo 1800 KM, odnosno satnicom od 10 KM, naši zapadni susjedi mogu napuniti svoje automobile za 12 sati rada, što je jedan i pol radni dan.

Najbolje su prošli građani Slovenije koji imaju najveće prosječne plaće – oko 2340 KM, pa za pun rezervoar (100 KM) na poslu moraju provesti oko 7,5 sati, dakle manje od jednog radnog dana. U znatno boljoj poziciji su vozači u Njemačkoj u kojoj je prosječna cijena goriva 1,22 eura (2,379 KM), a prosječna plaća oko 1950 eura (3802 KM). Matematika je jasna – za pun rezervoar moraju izdvojiti 61 euro (119 KM), a to znači da bi trebali raditi “samo” 5,5 sati.

Cijene u susjedstvu

Kod naših istočnih susjeda situacija je slična kao i u BiH, možda čak i lošija. Za 50 litara benzina, koliki je prosječan kapacitet spremnika automobila, vozači u Srbiji moraju platiti 107,50 KM.

S prosječnom plaćom, koja je u Srbiji nedavno dostigla 997 KM i podrazumijevanim osmosatnim radnim vremenom, oni zarađuju 5,56 KM na sat, a to znači da im je za pun rezervoar potrebno gotovo 20 sati rada, odnosno dva i pol radna dana. Dizel je neznatno skuplji, tako da su kalkulacije gotovo iste.

Slično vrijeme na poslu moraju provesti i građani susjedne Crne Gore te Sjeverne Makedonije ako žele napuniti svoje rezervoare. Prosječna plaća u Crnoj Gori je 1020 maraka, a budući da je za 50 litara benzina potrebno 111 maraka, to znači da Crnogorci trebaju raditi 19 sati. Makedonci imaju plaću od 852 marke, pa za pun rezervoar automobila, koji ih košta 95,50 KM, na poslu provode pola sata više.

Prethodni članakŠOKANTNO: U Novom Travniku 51-godišnjaka ubio zet, pomagao mu sin (15) i njegov prijatelj
Sljedeći članakVITEZ: Poduzeću “Agrocentar” potreban djelatnik