VELIKA GOSPA: Svečano će biti u čak 150 župa u BiH, dijaspora dolazi kući za blagdan obitelji i prijateljima

Gužve su na granicama. Na ulicama gradova i općina vidimo poznata lica koja godinama već tu ne žive. Crkve su prepune vjernika. Hrvati u BiH pripremaju se za blagdan Velike Gospe. Dolazi brojna dijaspora. – Sretni smo jer idemo rodbini i prijateljima te ćemo zajedno proslaviti blagdan, družiti se nakon mnogo vremena. Naš posao tijekom lockdowna u Njemačkoj nije prekidan, a nismo dolazili zbog svega što se događalo. Sada ćemo ostati tri tjedna, napuniti baterije i diviti se ovim hercegovačkim ljepotama koje najbolje vidimo onda kad odemo odavde – govori za Večernji list obitelj koja ide u svoj Široki Brijeg u povodu velikog blagdana.

Velika Gospa spada među najveće blagdane. A u kontekstu posljednjih događaja i odlaska iz zemlje, blagdan je postao još posebniji. Blažena Djevica Marija poziva svoju djecu k sebi u naručje. Isto tako brojne naše majke čekaju svoje sinove da im se vrate iz tuđine, šire im ruke i raduju im se. Oni čiji su roditelji napustili ovaj svijet prvo će na njihova posljednja počivališta zapaliti svijeću, položiti cvijeće, sjetiti se njihovih mudrih riječi… Bit će ovo i dani radosti, ali i dani nostalgije, dani sjećanja na neka ljepša vremena koja, tek sada vidimo, nisu bila tako davno. Stariji su znali govoriti kako uvijek može gore, ali kao da nismo toga bili svjesni dok se nevidljivi neprijatelj nije pojavio pred vratima i uveo nas u najveću zdravstvenu krizu u posljednjih stotinu godina, piše Vecernji.ba. Iza nas je teških gotovo godinu i pol dana, a nažalost, iako smo se pomaknuli s mrtve točke, nitko ne zna kada će pandemija koronavirusa završiti. Svećenici već sada šalju snažne poruke u povodu blagdana. Oni iz BiH pozivaju na odgovornost, ali i raduju se vjernicima koji će doći iz cijeloga svijeta.

Snažna vjera

Ovog ljeta u BiH je epidemiološka situacija dobra, tako da će i ovogodišnji blagdan proći u radosnom ozračju. I oni koji ostaju i oni koji su došli za blagdane doma zbog toga će se bolje osjećati u svojim mjestima, hodočastiti pješice ili putovati automobilima do marijanskih svetišta. Blagdan Velike Gospe obilježava se u čak 150 župa u Bosni i Hercegovini, a posebno je svečano tamo gdje je Blažena Djevica Marija nebeska zaštitnica. U Međugorju, mjestu ukazanja Blažene Djevice Marije, koje ove godine slavi 40. obljetnicu od tog događaja, brojni su vjernici iz inozemstva. Širok Brijeg za vrijeme devetnice bio je prepun vjernika, a uz blagdan svoje nebeske zaštitnice, Široki slavi i Dan Grada, a susjedno mu Posušje, osim blagdana, i Dan općine.

Gospi Olovskoj i ove će godine hodočastiti i katolici i muslimani. Otac Zvonko Martić to je opisao ovim riječima: – U Bosni i Hercegovini imate prijepor kao žarišnu točku i onda se uzimaju religijski elementi kako bi se taj prijepor nekako opravdalo. Jer poznato je da se svi nacionalni identiteti formiraju upravo oko religijskih identiteta. A Olovo je baš suprotan primjer koji ne teži prijeporu, a to je – čisti religijski kontekst. Gospa Olovska nije ekskluzivno katoličko svetište, nego ovamo dolaze pripadnici različitih religija – katolici, muslimani i pravoslavci – i to zbog svojih osnovnih egzistencijalnih potreba. Time svetište Gospe Olovske odašilje snažnu poruku kako religije i religijski pojedinci u svojoj biti ipak ne žive u prijeporu, nego teže skladu, odnosno da naizgled nepomirljive podjele nadilaze svojom vjerom – kazao je.

Ponizna službenica

Blažena Djevica Marija nebeska je zaštitnica i Kreševa, Rame-Šćita, Stupa (Sarajevo), Uskoplja, Suhog Polja, Doca kod Travnika, Osove, Koraća, Breški (Tuzla), Komušine (Kondžilo), Tolise, Goranaca, Nevesinja, Prisoja, Seonice, Gradca, Trebinja, Dračeva, Ivanjskog, Banje Luke, Sokolina, Sanskog Mosta, Doline i Jajca. Broj vjernika koji će nazočiti misnim slavljima brojit će se u stotinama tisuća.

Vjernici Veliku Gospu najprije prepoznaju u poniznoj službenici koja je prihvatila Božji izazov i svoj je život uskladila s Božjom riječju: “Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po tvojoj riječi!” Prema katoličkoj teologiji, Kristova majka Marija uznesena je dušom i tijelom na nebo. Nauk o Marijinu uznesenju na nebo proglasio je 1. studenoga 1950. godine papa Pio XII. Službenom proglašenju prethodila je duga tradicija slavljenja, stara kao i samo kršćanstvo. 

Prethodni članakNarančasti meteoalarm u BiH: Najviša temperatura od 40 stupnjeva
Sljedeći članakDuge kolone na graničnim prijelazima Bosanska Gradiška i Bosanski Brod