Prosječna zaduženost građana u BiH po debitnim karticama prošle godine iznosila je 509 KM, što predstavlja 61,3% prosječne neto plaće ili gotovo dvije trećine iste.
Građani s najmanjim primanjima i dalje znatno koriste odobreno prekoračenje na ovim karticama, odnosno minus, kako bi osigurali novac koji im je potreban za život. S obzirom na to da je stanovništvo s najnižim primanjima u proteklom razdoblju bilo najviše pogođeno pogoršanim ekonomskim prilikama u zemlji, te je u velikoj mjeri koristilo limite na debitnim karticama, u ovoj kategoriji klijenata i dalje se bilježi veći omjer nekvalitetnih u ukupnim potraživanjima u odnosu na kategorije klijenata s višim mjesečnim primanjima.
Limit veći od 1600 KM
Čak 86,9% od ukupnog broja debitnih kartica koje su klasificirane u nekvalitetna potraživanja nalazi se u skupini debitnih kartica s odobrenim limitom u rasponu do 400 KM. S obzirom na to da je limit na debitnim karticama najčešće određen visinom prosječnih mjesečnih primanja, iskorišteni dio limita na kartici može se koristiti kao pokazatelj potrošnje
stanovništva u odnosu na visinu primanja. Ako promatramo debitne kartice prema rasponu odobrenog limita, može se uočiti da se iskorišteni dio limita na debitnim karticama smanjio u odnosu na prethodnu godinu u svim kategorijama, izuzev u kategoriji građana s najvišim mjesečnim primanjima (odobreni limit veći od 1600 KM).
Prezaduženost
“Iako je zaustavljen trend rasta zaduživanja kategorije građana s najnižim primanjima, koji je bio prisutan u proteklim godinama, ova kategorija stanovništva i dalje u znatnoj mjeri koristi odobreno prekoračenje na debitnoj kartici, što je vjerojatno posljedica prezaduženosti ove kategorije stanovništva i nemogućnosti da na drugi način osigura potrebna financijska sredstva”, navodi se u izvješću Centralne banke BiH. Za razliku od debitnih kartica, prosječno zaduženje po kreditnoj i kartici s odgođenim plaćanjem je smanjeno za 7 odnosno za oko 20%. Iz CB BiH navode kako bi smanjenje iznosa iskorištenog dijela limita, kako kod kartica s odgođenim plaćanjem koje se koriste za kupnju na rate, tako i kod klasičnih kreditnih, moglo biti pokazatelj manjeg zaduživanja stanovništva zbog većih troškova koje nosi ovaj vid zaduživanja, piše Večernji list.