U FBiH slijedi pojačani nadzor nad zaštitom autorskih prava korištenja kompjuterskih programa

promotivniplakatFederalna uprava za inspekcijske poslove, u saradnji s kantonalnim upravama za inspekcijske poslove i nadležnim kantonalnim organima, 12. ožujka pokreće kampanju pojačanog inspekcijskog nadzora na području FBiH nad zaštitom autorskih prava korištenja kompjuterskih programa.

Predmetom inspekcijske kontrole bit će svi privredni subjekti u FBiH koji se bave prometovanjem i korištenjem kompjuterskih programa i prvi rezultati kampanje bit će objavljeni nakon mjesec dana. Podršku u realizaciji navedenih aktivnosti inspekcijama će pružiti USAID i Business software alliance (BSA), međunarodno udruženje koje se zalaže za softversku industriju koja djeluje u 80 država radi zaštite i proširenja softverskog tržišta te stvaranja uvjeta koji podstiču inovacije i razvoj.

Direktor Federalne uprave za inspekcijske poslove Ibrahim Tirak kazao je danas, u sjedištu Vlade FBiH u Sarajevu, da je osnovni cilj kampanje educirati i podići svijest pravnih i fizičkih osoba za potrebom korištenja, distribuiranja i prometovanja licenciranih softvera te zaustaviti ekspanziju tzv. sive ekonomije. Uz inspekcijske nadzore, kako je najavljeno, bit će upriličena i jaka medijska kampanja.

Tirak je naglasio da će naredna dva dana biti održana i obuka oko 130 inspektora da bi se detaljno upoznali o ovoj problematici, jer je procjena da je u BiH 66 posto softvera nelegalno, što je svrstava u neku srednju poziciju kada je riječ o zemljama okruženja.

Zbog piratskih softvera, kako je istaknuo, BiH godišnje, u vidu poreza, gubi oko 14 miliona američkih dolara te oko 1.400 radnih mjesta. Besim Duraković, direktor Uprave za inspekcijske poslove Tuzlanskog kantona, rekao je da će inspekcijski nadzor posebno biti izražen u bankama i mikrokreditnim organizacijama, kladionicama, kao i kod dizajnera i projektanata. Duraković je naglasio i da je BiH potpisala 12 ugovora, protokola i sporazuma u vezi sa suzbijanjem softverskog piratstva.

Dodao je da ova kampanja uključuje upravne mjere i prekršajne odredbe, poput privremenog i trajnog oduzimanja predmeta i uređaja kojima je počinjen prekršaj pa do novčanih kazni koje, između ostalog, za pravne subjekte mogu biti od 1.000 do 200 tisuća KM.

Temeljni zakon za spomenutu oblast u BiH je Zakon o autorskim i srodnim pravima koji pruža zaštitu kompjuterskim programima koji predstavljaju vlastitu individualnu intelektualnu tvorevinu autora.

Kampanju podržava i Vlada FBiH, a premijer Nermin Nikšić kazao je da je Vlada opredijeljena za uvođenje reda u sve oblasti društva te da je zaštita intelektualnog vlasništva važna BiH posebno zbog Svjetske trgovinske organizacije i Sporazuma o stabilizaciji pridruživanju.

Također, ambasador SAD-a u BiH Patrick Moon, podržavši kampanju, istaknuo je da je poruka kampanje jednostava, ali važna, a to je da je zakonska obaveza koristiti licencirani softver. On je rekao da mnogi kupci vide korist od piratskih proizvoda kratkoročno,ali da je to dugoročni problem za privredu zemlje te da široko piratsko tržište čini legalne kompanije manje konkurentnim.

Što je licenciranje?

Kao prvo, šta je licenca?

„Softverska licenca je pravni instrument koji određuje način korištenja i distribucije softvera. Većina softvera je zaštićena autorskim pravima. Tipična softverska licenca dozvoljava krajnjem korisniku da koristi jedan ili više primjeraka softvera, gdje se odstupanje od dozvoljenog korištenja smatra kršenjem autorskog prava. Opis prava i načina korištenja softvera nalaze se u Sporazumu o licenci sa krajnjim korisnikom (EULA – End-user Licence Agreement) koji korisnik najčešće mora prihvatiti prije instalacije softvera. Najčešće proizvođač zadržava vlasništvo nad softverom, dok korisnik isključivo kupuje pravo na korištenje tog softvera.”

U prijevodu, ukoliko koristitie neki softver odnosno program, potrebno je da posjedujete licencu za njegovo korištenje. Licenca može biti i besplatna i ukoliko je takva, prilikom instalacije tog softvera u jednom trenutku pristanete na uslove korištenja programa i samim tim postanete vlasnik licence za korištenje tog programa ali samo po uslovima i pravilima koje propisuje proizvođač.

Ukoliko licenca NIJE besplatna, a u najvećem broju slučajeva je tako, onda je potrebno da na neki način platite korištenje softvera. Plaćanje se može vršiti na mnogo načina, u zavisnosti od proizvođača, vrste licence, pa i samog zastupnika softver i hardver proizvoda preko kojeg tu licencu plaćate.

U našoj zemlji, proizvođači čiji se proizvodi najviše koriste su Adobe, AutoDesk, Microsoft, DataLab, Oracle, IBM, itd. Kada govorimo o svakodnevnoj upotrebi, na prvom mjestu kod nas, kao i u ostatku svijeta je Microsoft sa svojim najrasprostranjenijim proizvodima Windows i Office paket.

Sve detaljne informacije mogu se naći na web stranici www.licenciranje.ba ili na dežurni telefon za prijave 033 22 66 44 , priopćeno je iz Federalne uprave za inspekcijske poslove.