U BiH tek 9,7 posto stanovništva visokoobrazovano

Zemljama poput naše, u svijetu globalizacije i modernizacije jedina šansa za uspjeh i gospodarski razvoj jest da budemo zemlja znanja u svakom području.Obrazovne institucije morale bi biti popunjene adekvatnim i stručnim kadrom, imati besprijekoran obrazovni sustav koji u stopu prati svjetske standarde te obrazovne institucije opremljene po uzoru na slične institucije u najrazvijenijim zemljama. Nažalost, u BiH ništa od navedenog ne postoji i ne samo to, nego u mnogo kategorija radimo upravo obrnuto od onoga što bismo trebali. Zbog toga i ne čude podaci Direkcije za ekonomsko planiranje BiH po kojima je u 2013. godini svega 9,7 posto radno sposobnog stanovništva imalo više ili visoko obrazovanje, dok je taj prosjek radno sposobnog stanovništva sa završenom srednjom školom veći i iznosi 48,6 posto.

Niska konkurentnost bosanskohercegovačke ekonomije ima korijene i u niskom obuhvatu obrazovanjem, posebno u oblasti srednjeg i visokog obrazovanja, kao i u lošoj obrazovnoj strukturi kadrova i obrazovnom sustavu koji ne priprema adekvatno kadrove za moderno tržište rada, stoji u analizi DEP-a.

Uz to, navode i činjenicu kako struktura upisa na fakultete ne prati razvojne potrebe BiH niti definirane globalne i EU trendove. U našoj zemlji je sasvim normalo da tisuće mladih osoba upišu određene fakultete za kojima na tržištu ne vlada nikakvo zanimanje jer je zasićeno tim zvanjem. Također, iz DEP-a upozoravaju da kao posljedica fragmentirane strukture i nedovoljne uređenosti bh. obrazovnog prostora mnogi učenici po završetku općeg obrazovanja ne stječu vještine koje su im potrebne da se suoče s potrebama tržišta rada.

Razvoju poduzetničkih vještina nije posvećeno dovoljno pažnje te ih treba razvijati i kroz obrazovni sustav. Usvojena je strategija učenja o poduzetništvu u obrazovnim sustavima u BiH za razdoblje 2012. – 2015. godine. Prilike za započinjanje biznisa u BiH su ocjenjene kao nepromjenjive u posljednjih par godina, a jedan od razloga tome je nedostatak ljudi koji bi se mogli baviti poduzetništvom.

Između ostalog, u navedenoj analizi sačinjena je tabela u kojoj se po odjeljcima navode određene kategorije stanovništva s osobnim, srednjim i visokim obrazovanjem. Tako u razdoblju 2012.-2013.godine osnovnoškolsko i manje obrazovanje ima 41,7 posto stanovništva. Nažalost, taj postotak od 2006., kada je bio 47,6 posto, u konstantnom je padu. Broj građana sa srednjom školom posljednjih godina drži postotak oko 48 posto, dok broj osoba s višom ili visokom školom, magistratom i doktoratom, srećom, bilježi rast.

Izvor

Prethodni članakFOTO: Pogledajte idejno rješenje crkve u Topali
Sljedeći članakRukometni klub Vitez ugostio polaznike Akademije Balić-Metličić