U BiH stopa punoljetnih cijepljenih građana 22%, S. Makedoniji 38%, Crnoj Gori 55%, u Hrvatskoj 61%

Nakon što je u ponedjeljak uvela lockdown samo za necijepljene, Austrija je jučer najavila da će postati prva europska država koja će uvesti zakonsku obvezu cijepljenja protiv COVID-19. Obveza bi trebala stupiti na snagu 1. veljače i odnosit će se na sve građane, osim na one kojima liječnički nalaz potvrđuje da se ne smiju cijepiti iz opravdanih zdravstvenih razloga. – Unatoč višemjesečnim uvjeravanjima, nismo uspjeli uvjeriti dovoljno ljudi da se cijepe.

Najnovije mjere povećale su dnevni prosjek cijepljenih, ali ne dovoljno. Dugo je u ovoj zemlji vladao konsenzus da ne želimo uvoditi obvezno cijepljenje, ali moramo se suočiti sa stvarnošću – rekao je austrijski kancelar Alexander Schallenberg na jučerašnjoj konferenciji za novinare, na kojoj je najavio izmjene zakona kako bi se cijepljenje protiv COVID-19 učinilo obveznim. Do 1. veljače izgledno je da će Austrija nastaviti s politikom zatvaranja, za necijepljene sigurno, a od ponedjeljka i za cijepljene i one koji su preboljeli COVID.

Od ponedjeljka, naime, do 12. prosinca na snazi će biti potpuni lockdown, zatvaranje javnog života kakvo smo vidjeli prije otkrića učinkovitog cjepiva i početka kampanje masovnog cijepljenja u Europi. Nakon 12. prosinca, a taj rok može biti i skraćen ako se situacija s brojem novozaraženih, hospitaliziranih i umrlih poboljša u sljedećih 10 dana, ostat će lockdown za necijepljene. A cijepljeni i oporavljeni, koji svoj status dokazuju COVIOD potvrdama, moći će se vratiti normalnijim izlascima u trgovine, restorane, kafiće, kina, kazališta. Prema podacima Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC), u Austriji je s obje doze cijepljeno 75 posto odrasle populacije. To je u rangu prosjeka u Europskoj uniji. To je visoko u usporedbi s Hrvatskom, gdje je taj postotak 55. Ali Austrija je sa svojim postotkom najslabije procijepljena od svih zapadnoeuropskih država. Uz Njemačku, u kojoj epidemiološke brojke također snažno rastu i u kojoj je ministar zdravstva Jens Spahn jučer najavio da ne može isključiti ni mogućnost punog nacionalnog lockdowna ako druge mjere ne urode plodom. Stroži režim u Češkoj i Slovačkoj Njemačka zasad slijedi austrijski primjer lockdowna za necijepljene, koji se uvodi u saveznim pokrajinama koje premaše prag od troje dnevno hospitaliziranih zbog COVID-19 na 100 tisuća stanovnika. Od šesnaest saveznih pokrajina, u ovom trenutku dvanaest premašuje taj prag, što znači da u njima necijepljeni građani ne mogu izlaziti u restorane i kafiće, na sportska i kulturna događanja. Cijepljeni i oni koji su se oporavili od COVID-19 mogu. Ne pokaže li se takav režim dovoljno učinkovitim, moguće je da će dio Njemačke slijediti Austriju i u proglašavanju punog zatvaranja. Češka od ponedjeljka uvodi restrikcije za necijepljene u obliku zabrane pristupa mjestima većih javnih okupljanja. Slovačka također. – Ljudi konačno moraju shvatiti da COVID ubija – rekao je češki premijer na odlasku Andrej Babiš.

U Češkoj je potpuno cijepljeno 68,5 posto odraslog stanovništva. Danska vraća COVID potvrde Europska povjerenica za zdravlje Stella Kyriakides u intervjuu za Večernjakov Obzor, koji je vođen u četvrtak poslijepodne, prije vijesti o potpunom zatvaranju i zakonskoj obvezi cijepljenja u Austriji, objašnjava da je u svim članicama EU važno povećati procijepljenost i držati na snazi neke nefarmaceutske mjere. – Mjere koje štite moraju se uvoditi dok se ne poveća procijepljenost u svim članicama EU. U našim je rukama odluka o zaustavljanju tih mjera – ističe povjerenica Kyriakides. Kad kaže “u našim rukama”, misli na odluku svakog pojedinca da se cijepi. – Necijepljeni su ti koji čine većinu među hospitaliziranima i na odjelima intenzivne njege. Brojke su vrlo jasne. Oni koji su cijepljeni mogu biti zaraženi, ali cijepljenje ih bez ikakve sumnje štiti od razvijanja ozbiljne bolesti, hospitalizacije i smrti. Pandemiju danas pogone uglavnom necijepljeni. Dakle, moramo vrlo brzo napredovati s programom cijepljenja. I kad kažem cijepljeni, mislim na potpuno cijepljene, one koji su primili preporučeni broj doza. Necijepljeni nisu zaštićeni i to je poruka koju treba shvatiti.

Niska razina cijepljenosti znači pune bolnice i pune odjele intenzivne njege – kaže europska povjerenica za zdravlje u ekskluzivnom intervjuu koji možete pročitati u Obzoru. Neke su zemlje, među kojima Francuska i Italija, već uvele zakonsku obvezu cijepljenja, ali samo za zdravstvene djelatnike, dok Austrija jučerašnjom najavom kancelara postaje prva u Europi koja uvodi tu obvezu za sve građane kojima regulatorna tijela preporučuju cijepljenje protiv COVID-19. Europska agencija za lijekove (EMA) preporučila je cijepljenje svih starijih od 12 godina, a u tijeku je procedura odobrenja cjepiva i za djecu od 5 do 11 godina. Lider krajnje desne austrijske Stranke slobode, Herbert Kickl, jučer je komentirao kako najava premijera Schallenberga znači da je “Austrija od danas diktatura”. Rijetke države u svijetu odlučile su se dosad na zakonsku obvezu cijepljenja protiv COVID-19: prema pisanju Guardiana, to su Indonezija, Mikronezija i Turkmenistan. I Mađarska od danas postrožava epidemiološke mjere nakon što je jučer zabilježlla rekordan broj novozaraženih od početka pandemije, 11.289. Od danas je u većini zatvorenih javnih prostora obvezno nošenje maski, a svi zdravstveni djelatnici obvezni su se cijepiti dodatnom, tzv. booster dozom. Mađarska vlada ipak nije još uvela obvezu pokazivanja COVID potvrde za ulazak u restorane, kafiće, kina, kazališta i slična mjesta okupljanja, iako su joj stručnjaci savjetovali da to učini. Ni poljska vlada nije još uvela obvezu COVID potvrda za takva mjesta, a glasnogovornik vlade kaže da će pričekati s takvom mjerom dok se zaista ne pokaže krajnje nužnom. I mađarski premijer Viktor Orbán i poljski dužnosnici pozivaju građane da se što više cijepe. Ali u svim istočnim članicama EU stopa cijepljenosti je niža nego u zapadnima.

– Te razlike izazivaju veliku zabrinutost. Džepovi necijepljenih ljudi dovode do povećanog prijenosa virusa. Imali bismo drukčiju sliku da imamo podjednako visoku razinu procijepljenosti svuda u EU – kaže europska povjerenica za zdravlje Stella Kyriakides u intervjuu za Obzor. Hrvatski znanstvenik Ivan Đikić kaže kako Hrvatska, zbog ne tako visoke procijepljenosti i opuštanja s mjerama, ima veću smrtnost, a Portugal ili Danska, kao bolje procijepljene zemlje, manju smrtnost. – Velika greška bila je u tome da su ljudi mislili kako se mogu svi opustiti ako cijepimo 50 posto ljudi.

Ali sada vidimo da se ne možemo tako ponašati. Broj umrlih će biti još veći ako se nastavimo tako ponašati – kaže Đikić. Švedska vlada najavila je da će od 1. prosinca COVID potvrde biti potrebne na javnim okupljanjima s više od 100 ljudi. Ali, kao i sve u Švedskoj, i ta se mjera oslanja na osobnu odgovornost pojedinaca, tako da je izdana u obliku preporuke, ne u obliku obveze pod prijetnjom kazni. Danska je među prvima u EU proširila primjenu COVID potvrda, pa ih je zatim ukinula kao uvjet kad su epidemiološke brojke pale, ali sada ih je ponovo učinila obveznima za mjesta javnih okupljanja jer su brojke počele rasti. Prema istraživanju javnog mišljenja koje je jučer objavio Guardian, većina građana u deset europskih država obuhvaćenih istraživanjem podržava upotrebu COVID potvrda na velikim javnim okupljanjima i u restoranima i kafićima.

Prethodni članakPonos BiH i pravi genijalac: Admir Greljo ide stopama Alberta Einsteina!
Sljedeći članakNaša Matea Bošnjak nastupila na natjecanju Zvezde Granda Official- pogledajte njen nastup