Američki predsjednik Donald Trump ponovno uzdrmava globalnu trgovinu najavom novih carina. Njegova politika ostaje dosljedna – više carina i veći pritisak na trgovinske partnere. No, koja će točno biti nova pravila igre i koga će najviše pogoditi?
Što donose nove carine?
Trump je već uveo povećane carine na uvoz iz Kine, čelik, aluminij te određene proizvode iz Kanade i Meksika. Ovaj tjedan očekuje se stupanje na snagu viših carina na automobile, a uskoro bismo mogli saznati detalje o još širem skupu nameta koje administracija priprema već tjednima. Bijela kuća ovu strategiju naziva “Danom oslobođenja”.
Pitanje koje sve zanima jest – kolike će biti te carine? Iako konkretni iznosi nisu objavljeni, analitičari predviđaju različite scenarije. Tijekom kampanje, Trump je zagovarao 10% carine na sav uvoz u SAD, dok je povremeno spominjao i mogućnost povećanja na 20%, pa čak i 60% na kineske proizvode. Nakon što je preuzeo dužnost, uveo je koncept “recipročnih” carina, sugerirajući da će one varirati ovisno o politici pojedinih zemalja prema SAD-u.
Tko će biti pogođen?
Bijela kuća još nije precizirala koje će zemlje osjetiti najjači udarac, ali predsjednik je nedavno izjavio da bi carine mogle vrijediti “za sve zemlje”. Ovo sugerira povratak ideji univerzalnih trgovinskih nameta koje je Trump zagovarao u kampanji.
Neke države, poput Ujedinjenog Kraljevstva, nadale su se da će izbjeći veće carinske namete, no ostaje nejasno hoće li carine biti univerzalne ili ciljano usmjerene. Prema informacijama američkog Ministarstva financija, posebna pozornost posvećena je “prljavih 15” – državama koje imaju najintenzivniju trgovinsku razmjenu sa SAD-om, uključujući Kinu, Europsku uniju, Kanadu, Indiju i Meksiko.
Kako će carine utjecati na ekonomiju?
Carine su u osnovi dodatni porezi na uvoz, a glavno pitanje je tko će na kraju platiti račun? Tehnički, američke tvrtke koje uvoze robu prve su na udaru, no mnoge će pokušati prenijeti troškove na potrošače podizanjem cijena. Što su carine više, to će više kompanija tražiti alternative – bilo kroz promjenu dobavljača, pregovaranje s poslovnim partnerima ili prilagodbu cijena.
Ekonomisti upozoravaju da ova situacija povećava rizik od recesije, kako u SAD-u, tako i u globalnoj ekonomiji, budući da su mnoge zemlje snažno oslonjene na američko tržište. Trump tvrdi da bi kompanije mogle izbjeći carine preseljenjem proizvodnje u SAD, no to je skupa i dugotrajna opcija.
U kombinaciji s mogućim odmazdama drugih zemalja i kolebanjima valutnih tečajeva, učinci ovih trgovinskih mjera mogli bi se osjećati godinama. Hoće li Trumpov potez donijeti ekonomski preporod ili globalnu trgovinsku oluju, ostaje za vidjeti.
