Zemlje iz okruženja ostvarile su dobre rezultate zahvaljujući informatizaciji zdravstvenog sistema, poboljšanom stanju u oblasti mentalnog zdravlja, rezultatima u oblasti transplantacije organa i smanjenju smrtnosti dojenčadi.
Europski zdravstveni potrošački indeks “Euro Health Consumer Index (EHCI)” objavio je početkom tjedna novi izvještaj o kvalitetu zdravstvene zaštite u zemljama Europe.
Prema najnovijim pokazateljima, sve zemlje iz našeg okruženja ostvarile su napredak na listi. No, u izvještaju, koji je obuhvatio 35 zemalja, nema Bosne i Hercegovine!
Kriteriji ocjenjivanja
Prilikom ocjenjivanja zdravstva, zemlje iz našeg okruženja najveće rezultate ostvarile su zahvaljujući informatizaciji zdravstvenog sistema, uvođenju elektronskih recepata i knjižica, poboljšanom stanju u oblasti mentalnog zdravlja, dobrim rezultatima u oblasti transplantacije organa i smanjenju smrtnosti dojenčadi.
Ministarstvo civilnih poslova BiH objedinjuje podatke o zdravstvenoj zaštiti iz oba entiteta naše zemlje, pitali smo zašto se BiH nije našla na europskoj listi zdravstvenog potrošačkog indeksa.
“U našem Sektoru za zdravstvo kažu da nismo kontaktirani u vezi s izradom ovog izvještaja”, kratko su prokomentirali iz Ministarstva.
Inače, Europskim zdravstvenim potrošačkim indeksom naša zemlja je prvi put bila obuhvaćena 2014. godine. Tada smo zauzeli posljednje mjesto u konkurenciji ukupno 37 zemalja. Od mogućih 1.000 bodova, dobili smo tek 420!
Iz EHCI-ja su dugo oklijevali da uključe BiH u istraživanje zbog nepouzdanog pristupa podacima. Našoj zemlji su, zbog najlošijeg rejtinga, dali preporuke za hitno poboljšavanje stanja u zdravstvu.
“Bosna i Hercegovina je zauzela posljednje mjesto zbog zapanjujućeg nedostatka podataka o zdravstvenoj zaštiti”, objavljeno je iz EHCI-ja prije četiri godine.
I dok BiH “nema ni na mapi” kada je u pitanju kvalitet usluga, apsurd je da se za zdravstvo po glavi stanovnika godišnje izdvaja 675 KM, odnosno 12,5 posto od bruto plaće. Tako se godišnje po glavi stanovnika izdvaja oko 438 KM i u Srednjobosanskoj, a 808 KM u županiji Sarajevo.
Otvoreno je pitanje gdje se silni novac koji se prikupi potroši?
Dok naše zemlje nema na uglednoj europskoj rang-listi, Srbija je u protekle četiri godine poboljšala poziciju za dva mjesta, zauzevši 18. mjesto s 699 bodova, po čemu je lider u regionu kada je u pitanju zdravstvo. Srbija, inače, godišnje izdvaja skoro 633 dolara (1.088 KM) po glavi stanovnika.
Stanje u regionu
Prema osvojenim bodovima, Srbija se našla ispred 14 država EU – Španije, Italije, Slovenije, Irske, Hrvatske, Kipra, Malte, Litvanije, Grčke, Bugarske, Poljske, Mađarske i Rumunije.
Hrvatska se smjestila na 24. mjesto s 644 boda. Za zdravstvo se po glavi stanovnika godišnje, u prosjeku, izdvaja 1.806 KM.
“Hrvatska zdravstvena zaštita posebno se ističe kada je riječ o postupcima poput transplantacije bubrega. Hrvatska ima 45 presađivanja organa na milion stanovnika i definitivno je među vodećim zemljama Europe”, istaknuto je u izvještaju.
Crna Gora je na 23. mjestu s 668 bodova. Podaci iz zdravstvene zaštite pokazuju da se po glavi stanovnika godišnje izdvaja oko 815 KM za zdravstvenu zaštitu.
Slovenija je ove godine napredovala za dva mjesta i na 21. je poziciji. Albanija je s 544 boda završila na posljednjem mjestu.
Očekivano, na vrhu liste je Švicarska s 893 od maksimalnih 1.000 bodova, prenosi avaz.ba.
Godišnja izdvajanja po glavi stanovnika
675 KM – BiH
1.088 KM – Srbija
1.806 KM – Hrvatska
3.716 KM – Slovenija
815 KM – Crna Gora
467 KM – Albanija