Nekoliko desetaka tisuća hodočasnika pohodilo je danas najveće ne marijansko svetište u Bosni i Hercegovini i u ovom dijelu Europe.
Svetište sv. Ive u Podmilačju kod Jajca glasi za jedno od najstarijih katoličkih svetišta na prostoru bivše Jugoslavije. Svetište, koje je nadasve poznato po brojnim ozdravljenjima, posjetilo je danas mnoštvo hodočasnika iz svih krajeva svijeta. Svi su se oni okupili na središnjoj misi uočnici u 18 sati kako bi sv. Ivan Krstitelj, ili kako ga u Bosni od milja zovu – sveti Ivo, uslišio njihove molitve i zavjete.
Proslava sv. Ive počela je oko 15 i 30 sati pokorničkim bogoslužjem, a nastavljena je procesijom i iznošenjem kipa sv. Ive, odnosno svetom misom uočnicom. Proslava će biti nastavljena i sutra, na sam blagdan, misama u 7, odnosno 8 i 30, te središnjom hodočasničkom misom za bolesnike u 11 sati.
I ove su godine brojni hodočasnici iz Viteza krenuli put Podmilačja. Na putu dugom oko 100-injak kilometara svi su oni uz prinesenu žrtvu molili za zagovor sv. Ive. Opće je poznato da su se po zagovoru ovog sveca događala mnoga ozdravljenja o kojima svjedoče vjernici i to ne samo katoličke već i drugih vjeroispovijesti. Čudotvornost svetišta mnogi od davnina ističu kao sigurnu činjenicu prisutnu u svijesti i u praksi katolika.
Povijest župe i svetišta
Još uvijek je otvoreno pitanje o vremenu nastanka crkvice Sv. Ive u Podmilačju. Do sada nije pronađen nijedan zapisani podatak koji bi, barem indirektno, govorio o ovom problemu. Stoga se o vremenu nastanka crkvice može zaključivati samo iz njenih osobina i nekih pretpostavki.
Općenito je prihvaćeno da crkvica sv. Ive potječe iz 15. stoljeća jer ima puno karakteristika gotičkog stila (bifora, pročelje, toranj). Na temelju stilskih osobina portala, vrijeme gradnje mogli bismo i još detaljnije precizirati u sredinu toga vijeka. Zanimljivo je miješanje dvaju utjecaja: kontinentalnog i primorskog. Dok je građevina izrazito kontinentalnog tipa, portal je proizvod neke dalmatinske kasnogotičke radionice.
Možda ne bi bilo presmiono niti pretjerano pomišljati na mogućnost da je crkva sagrađena nakon 1435. godine, kada se, kako dr. Lj. Thalloczy kaže, grade tvrđava i druge crkve u Jajcu, iako u ovom tekstu nema nikakva spomena o crkvici.
Moguće je također da se crkva počela graditi i nakon turskog osvajanja Bosne, dakle, nakon 1463. jer su dotadašnje crkve i samostan u Jajcu potpuno onesposobljeni za pastoralno djelovanje. No, ova se pretpostavka ne može potkrijepiti nijednim podatkom.
Zanimljivo je da fra Vjeko Jarak i fra Srećko Džaja konstatiraju sljedeće: “Kroz dugu povijest nastali su brojni spomenici,… razne zadužbine, crkve i svetišta… I stara crkvica Ivana Krstitelja u Podmilačju jest jedna takva zadužbina”. No, do sada nije pronađen nijedan podatak koji bi potvrdio ovu konstataciju, osim što to spominje i fra Zvonko Baković u svojim osobnim bilješkama.
Ono što je sigurno o vremenu nastanka crkve jest to da je ona srednjovjekovna građevina i po svom gotičkom stilu povjesničari kulture smještaju je u 15. stoljeće.
