GS Tvornica mašina Travnik primjer je uspješno privatizirane kompanije koja iz godine u godinu ostvaruje nove uspjehe.
Ovaj travnički brend poznat je širom svijeta po specijalnim biciklima čiji se dijelovi proizvode ovdje i izvoze, a mogu se naručiti iz bilo koje države.
Ekipa portala Klix.ba posjetila je ovu fabriku u kojoj se radi “punom parom”. Velike hale pune su radnika koji marljivo obavljaju svoje zadatke, a 95 posto njihovih proizvoda namijenjeno je za strano tržište. Rokovi se moraju ispoštovati kako bi ostali najbolji i do sada su ispunjavali zadane planove.
Kupci sami kreiraju svog “ljubimca”
U proizvodnji ramova i drugih dijelova za bicikle trenutno radi šest osoba, kao i inžinjeri koji pripremaju crteže na računarima. Mjesečno proizvedemo između 150 i 200 ramova i 99 posto ih radimo za sestrinsku firmu The Ruff. Imamo tzv. costumizer, odnosno web alat, gdje krajnji kupac sam kreira svoj bicikl. Može izabrati ram, boju, točkove, guvernale i sve to virtualno sastaviti te kliknuti na naručiti i platiti. Nama stigne narudžbenica i mi pravimo ram i farbamo ga te šaljemo u Njemačku, a oni dodaju ostale dijelove i pošalju kupcu”, rekao je za Klix.ba Muamer Trako, voditelj istraživanja i razvoja GS-Tvornice mašina Travnik d.d.
Cilj je da od narudžbe do isporuke ne prođe više od 10 dana. Ranije su se fokusirali na europsko i američko tržište, a sada je, zahvaljujući internetu, bicikle moguće naručiti iz bilo kog dijela svijeta. No, to nije jedino čime se ova kompanija bavi. Među njihovim klijentima su njemačke firme GROB-WERKE, Bombardier Transpor, EFCO Maschinenbau, Kampf Schneid- und Wickeltechnik, Knorr-Bremse Systeme für Schienenfahrzeuge, Messer Cutting Systems. ThyssenKrupp Drauz Nothelfer, FFT EDAG Produktionssysteme, Bayerische Motoren Werke AG te hrvatska SAS d.d. kao Samsung i brojni drugi. Proizvode zavarivačke konstrukcije za CNC mašine i bave se obradom, a tijekom posjete pogonima vidjeli smo i konstrukcije za njemačke željeznice.
Naš najveći kupac je Grob iz Njemačke i 60 posto do 95 posto izvoza ide njima, a samo pet posto je namijenjeno domaćem tržištu. U sklopu firme imamo i štampariju koja radi stvari poput brošura, knjiga, letaka i kutija za Siemens. U kompaniji radi blizu 250 radnika iz Travnika i okoline”, kazao je Trako.
Radnik nije broj već osoba
Načelo firme je da se radnik posmatra kao osoba, a ne kao broj ili “mašina” o čemu svjedoče i uvjeti u kojima rade, kao i okruženje u kojem se fabrika nalazi. Hale su prostrane, a okružene su prirodom. Na svakom dijelu kompleksa nalaze se klupe za odmor, a na samom početku kompleksa i voćnjak koji radnici mogu koristiti. Ostatak plodova koje radnici ne iskoriste prodaju. Tu je i nogometni teren na kojem radnici mogu igrati nogomet, a svake godine organizuju i turnir “Kurt Köpruner” koji je posvećen osnivaču firme. Na turniru gostuju njihovi suradnici.
Svake godine organiziramo izlete van BiH. Prošle godine smo ostvarili plan izvoza i svi radnici koji su htjeli mogli su ići o trošku firme u Italiju, dok smo pretprošle godine išli u Istanbul. Sretni smo jer se gradi nova hala zbog povećanja potražnje”, istakao je Trako.
Primjer uspješne privatizacije
Dioničko društvo GS-TMT nastalo je iz radionice za remont vozila 1952. godine kao dio velikog poslovnog sustava Bratstvo – Novi Travnik ( BNT ) i u tom sastavu poslovala je od 1963. do 1996. godine. Sa 370 zaposlenih radnika, fabrika se bavila proizvodnjom strojeva za šumarstvo, priključnih uređaja za poljoprivredu, hidrauličnih presa, strojeva za rezanje metala, isporukom domaćem tržištu mehanički obrađenih dijelova i popravkom raznih mašina i uređaja. Od 1996. do 2004. godine posluje kao novo samostalno društvo dioničara pod imenom BNT TMT. Sa 52 zaposlena radnika, društvo je 2004. godine ostvarilo prihod od 830.000 KM, s udjelom u izvozu od svega pet posto.
Od listopada 2004. godine fabrika je 100 posto u privatnom vlasništvu. Privatizirana je i većinski dio posjeduje njemačka kompanija Global Suorcing GmbH iz Regensburga. Od 2005. godine do danas tvornica nosi ime GS – Tvornica Mašina Travnik d.d. Od privatizacije do danas uloženo je mnogo sredstava u popravke proizvodnih hala, kao i u nabavku mašina.
Izvor: Klix.ba