Svaki građevinski radnik zaposlen u Hrvatskoj je stranac, najbrojniji su radnici iz BiH

Radnici iz država nastalih raspadom bivše Jugoslavije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Kosova i Sjeverne Makedonije godinama su, i to uglavnom tim redom, bili najbrojniji kad je u pitanju zapošljavanje stranih radnika u Hrvatskoj, a peto mjesto obično je bilo rezervirano za radnike iz Albanije ili ponekad za radnike iz Ukrajine. No, ove godine na tom petom mjestu, prema broju izdanih radnih dozvola, su radnici iz Nepala, piše Novi list

Prema podacima koje su dobili iz Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) u ovoj je godini do 1. rujna izdano 2.388 dozvola za rad i boravak za državljane Nepala.

Kako je u istom razdoblju izdano ukupno 52.679 radnih dozvola, to znači da je svaki 22. stranac koji je dobio dozvolu za rad u Hrvatskoj iz Nepala.

Negdje u isto vrijeme u pretpandemijskoj 2019. godini, potkraj kolovoza, u Hrvatskoj je bilo zaposleno 480 Nepalaca. Broj državljana te azijske zemlje koji su za poslom došli u Hrvatsku u dvije godine je gotovo upeterostručen.

Brojke su usporedive jer je do početka rujna ove godine MUP izdao gotovo isti broj dozvola za rad i boravak državljanima trećih zemlja kao i te 2019. godine.

Prije dvije, tri godine u Hrvatskoj je bila vijest da neka tvrtka zapošljava dvadesetak ili tridesetak radnika iz, primjerice, Nepala, Indije ili Filipina, no vrijeme je to i kad je postalo jasno da će ta praksa morati postati učestalija i da će u Hrvatsku dolaziti sve više radnika iz sve udaljenijih zemalja, jer su radnici iz susjednih država, kao i građani Hrvatske, posao i zaradu tražili u razvijenijim zemljama, uglavnom starim članicama Europske unije.

Radnici iz Bosne i Hercegovine još uvijek su najbrojniji među strancima koji rade u Hrvatskoj i ove ih je godine, do 1. rujna, dozvolu boravka i rada dobilo 20.232, a kao i nekoliko prethodnih godina, na drugom mjestu su državljani Srbije s 9.829 radnih dozvola. Slijede Kosovo (5.001 radna dozvola) i Sjeverna Makedonija (4.361 dozvola).

Osim što se dogodila promjena koju su poslodavci najavljivali, a to je sve veća zastupljenost stranih radnika koji nisu državljani susjednih država, ova godina je potvrdila dominaciju graditeljstva kad je u pitanju udio u broju zaposlenih državljana trećih zemlja, odnosno onih koje nisu u Europskoj uniji ili nisu članice Europskog gospodarskog pojasa.

U graditeljstvu je do 1. rujna izdano 25.606 radnih dozvola, dok na ugostiteljstvo i turizam otpadaju 13.833 radne dozvole za strance. Broj izdanih dozvola u turizmu i ugostiteljstvu je manji nego ranijih godina, ali zato stalno raste u graditeljstvu. Prema posljednjim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u djelatnosti građevinarstva je oko 126 tisuća osiguranih radnika, što znači da je čak svaki peti stranac. Na graditeljstvo i turizam i ove godine otpada najveći broj dozvola za rad strancima, gotovo 75 posto, od ukupno izdanih 52.873 dozvole do 1. rujna.

Za novo je zapošljavanje izdano 26.645 dozvola, za produljenje 15.055 te za sezonski rad 11.173. S početkom rujna gotovo je dosegnut broj stranaca koji su u isto vrijeme 2019. godine radili u Hrvatskoj. U toj pretpandemijskoj godini država je izdala tek 824 dozvole više nego ove godine. Lani je pak u isto vrijeme bilo izdano 42.578 dozvola za boravak i rad stranaca, što znači da je u ovoj godini taj broj povećan za četvrtinu.

Rezultat je to prvenstveno oporavka gospodarstva, ali i jasna potvrda da se Hrvatska, posebice u graditeljstvu i turizmu, sve manje može oslanjati na domaću radnu snagu, ali i na radnike iz susjednih zemalja, te da je nesmetano funkcioniranje tih grana gospodarstva nezamislivo bez uvoza radne snage.

Ova je godina i prva u kojoj nisu postojale kvote za uvoz stranih radnika, odnosno Vlada nije ograničavala njihov broj. Poslodavci su imali tek obvezu zatražiti od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje test tržišta rada kako bi se utvrdilo da na domaćem tržištu nema radnika u zanimanjima koja oni traže. Za brojna zanimanja koja su se našla na listi deficitarnih nisu trebali ni to, nego tek pozitivno mišljenje Zavoda, koji među ostalim provjerava plaćaju li sve obveze državi i jesu li ispunili sve obveze prema državi. Ni test tržišta rada ni mišljenja zavoda nisu potrebni za produljenje dozvole i za sezonsko zapošljavanje do 90 dana.

Prethodni članakSestre milosrdnice na prigodnoj poštanskoj markici
Sljedeći članakKakva nas jesen očekuje?