Svaki deseti pregledani učenik dobio uputnicu za pregled vida, kičme ili stopala

Služba za školsku higijenu Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) je od siječnja do prosinca 2019. godine vršila više vrsta pregleda i mjerenja u osnovnim i srednjim školama, fakultetima, te predškolskim ustanovama u svim općinama na području ZDŽ. Ovakav vid službe u zdravstvenoj instituciji preventivne zaštite jedinstven je potez u BiH, koji sve značajnije rezultate po zdravlje učenika pokazuje iz godinu u godinu, piše Radiosarajevo.ba.

U prilog tome govore i rezultati skrininga vida, sluha, lokomotornog sustava, te fizičkih parametara učenika, kao i broj potvrđenih dijagnoza i liječničkih intervencija proizašlih iz preventivnih pregleda.

Tijekom više od tisuću terenskih posjeta Služba je provodila skrining programe u četiri uzrasta djece, među oko 43.000 učenika u 258 školskih objekata, i to 212 osnovnih i područnih škola, 37 srednjih škola i osam fakulteta u ZDŽ. Ukupno je izvršeno 6.415 skrining pregleda vida učenika drugih i osmih razreda osnovne škole. Od tog broja, kod 387 (šest posto) učenika utvrđen je problem s vidom.

“Ovo je šesta školska godina preventivnih pregleda, tijekom kojih je od ukupnog broja pregledanih čak 9,4 posto učenika (4.253 od 45.047) imalo problem s vidom”, kaže dr. Nino Hasanica iz Službe za školsku higijenu, piše Radiosarajevo.ba.

Izvršeno je 6.989 skrining pregleda sluha učenika drugih i osmih razreda osnovne škole. Od tog broja, kod 155 (2,2 posto) učenika utvrđen je problem sa sluhom. To je, proteklih godina bio godišnji prosjek onih koji imaju problem sa sluhom.

Tijekom kalendarske 2019. godine tijekom skrininga lokomotornog sustava (kičma, stopala) izvršeno je 6.741 skrining pregleda učenika drugih i šestih razreda osnovne škole i prvih razreda srednje škole, a od tog broja, kod 1.104 (16,4 posto) učenika utvrđen je problem s lokomotornim sustavom.

Do sada je ove preglede prošlo više od 20.000 učenika i kod svakog desetog su pronađeni određeni problemi, nedostatci ili nepravilnosti.

Također, obavljena su antropometrijska mjerenja tjelesne visine, tjelesne mase, obima struka i obima kukova, koji su lani izmjereni kod 5.969 učenika u drugom, šestom i osmom razredu osnovne škole, te kao pilot projekt skrining na anemiju (količina hemoglobina u krvi) kod 96 učenika šestog razreda osnovne škole.

“Ukoliko se otkrije odstupanje, posumnja na problem, pišu se uputnice, ovisno o kakvoj vrti pregleda je bila riječ, liječniku opće ili obiteljske medicine. Od škola se traži povratna informacija jesu li roditelji odveli dijete na specijalistički pregled. Još uvijek pristižu povratne informacije o tome jesu li učenici bili na daljnjoj dijagnostičkoj obradi, te kakvi su rezultati te obrade, odnosno nose li nakon skrining pregleda i dalje dijagnostičke obrade učenici uloške, korzet ili ili su imali neku drugu terapijsku intervenciju (fizikalna terapija, savjetovanje..)”, ističe dr. Hasanica.

Tako prema dosadašnjim podacima, od onih kojima su specijalisti potvrdili sumnje s preventivnih pregleda, čak 94 posto je počelo nositi naočale, 95 posto je imalo neku terapijsku intervenciju sluha, dok je uloške, korzet ili neku drugu terapijsku intervenciju imao gotovo svaki učenik, kod kojeg su potvrđene sumnje na problem lokomotornog sustava.

Osim pregleda učenika tijekom godine iz svakog školskog objekta su (u dva navrata) uzimani uzorci hrane i brisevi za kontrolu sanitacija, Od ukupno 130 uzoraka hrane njih dvanaest nije zadovoljavalo mikrobiološke kriterije, navodi se u informaciji iz INZ-a.

Ukupno je uzeto 444 uzorka vode, a od ukupnog broja njih 179 nije zadovoljavalo mikrobiološke, a 40 fizičko-kemijske karakteristike za ispravnost vode.

Prethodni članakU većem dijelu Bosne pogoršan kvalitet zraka
Sljedeći članakUskoro naknade za branitelje mlađe od 57 godina