Kada je Kazimir Malevich, ruski avangardni slikar početkom 20 stoljeća u Petrogradu izložio svoj crni kvadrat na bijeloj podlozi najavio je novi trend apsolutnog slikarstva, koji je po Malevichevoj kovanici dobio naziv “suprematizam”. Svoj crni kvadrat na bijeloj podlozi nazvao je «Neuokvirena slika moga vremena».
Za vitez.info piše: Zdenko Antunović
Već 1915. godine slijedi Crveni kvadrat, a 1919. godine naslikao je Bijeli kvadrat i njegovi suprematistički eksperimenti su bili pri kraju i dobili su svoj završni oblik. Za Malevicha je to bio izraz čiste bespredmetne apstrakcije i umjetnosti.
Suprematizam u biti teži za ostvarenjem apsolutne harmonije linija, boja i oblika.
Kada je početkom 1998. godine, Visoki predstavnik za BiH Carlos Westendorp odbacio sve povijesne i narodnosne prijedloge izgleda zastave Bosne i Hercegovine i izašao s nekoliko neutralnih prijedloga oko kojih zastupnici Parlamentarne skupštine nisu uspjeli prikupiti potrebnu većinu, uz suzdržanost svih zastupnika HDZ-a on je 3. veljače 1998. godine donio Odluku o nametanju Zakona o zastavi BiH kojom je proglasio sadašnju zastavu iliti žuti trokut na plavoj podlozi.
Zastava se sastoji od tamno plavog polja s jednakokračnim pravokutnim žutim trokutom čiji jedan krak dodiruje gornju stranicu zastave a drugi je okrenut prema vijorećoj stranici. Duž hipotenuze trokuta nalazi se devet bijelih petokrakih zvijezda od kojih se prvoj i posljednjoj vidi samo polovica.
Tri kuta trokuta simboliziraju tri konstitutivna naroda BiH: Hrvate, Bošnjake i Srbe. Zvjezdice predstavljaju Europu, odnosno nastojanje BIH pristupanju euroatlantskim integracijama.
Za razliku od Malevichevog poimanja suprematizma prevlast linija, boje i oblika žutog trokuta na plavoj podlozi nije dovela do apsolutne težnje za harmonijom iz jednostavnog razloga što Daytonsko ustavno uređenje Bosne i Hercegovine ne izaziva senzibilitet jer i on mora biti određen kao takav, neovisan o sredini koja ga je izazvala, jednostavno iz razloga što ne postoji harmonija ravnopravne ustavne jednakosti tri konstitutivna naroda i dva entiteta.
Sa stanovišta suprematista vanjske okolnosti prirode, odnosno okruženja su beznačajne. Jedino u tom dijelu Westendorp se teorijski približio shvaćanju suprematizma, ali nažalost samo u dijelu u kojemu je određena nezadovoljavajuća pozicija Hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini što bi trebala biti protuteža jednakih stranica trokuta, odnosno institucionalne ravnopravnosti i harmoničnih odnosa.
„Kvadratura kruga“ je i u običnom govoru postala sinonim za nerješiv problem. Riječ je o zadatku da se, uz zadani krug polumjera r, nađe kvadrat iste površine kao polazni krug.
Za razliku od kruga u BIH je i kvadratura trokuta postala nerješiv problem iako je svaki trokut jedan od dva sukladna trokuta koji čine paralelogram, pa je njegova površina pola površine paralelograma, odnosno točno jedna polovica Malevichevog kvadrata bez obzira radi li se o crnom, crvenom ili bijelom kvadratu.
Postoji anegdota da je izgled BIH zastave zapravo precrtan s Westendorpove šalice za čaj, a također postoji i već čuvana Inzkov aksiom ili “temeljna” istina neke nove matematičke teorije jedne trećine od sedamnaest.
Suprematizam BIH kvadrature trokuta lakše je rješiv ako se radi o jednakostraničnom trokutu pa bio on žut, crven ili bijeli na plavoj podlozi.
Za ostvarenje harmonije linija, boja i oblika, žutom trokutu na plavoj podlozi, treba dodati i element jednakih odnosa, a u ukupnu kompoziciju Bosne i Hercegovine i element ustavne, stvarne i pravne institucionalne ravnopravnosti konstitutivnih naroda. Tek tada će i bijele zvijezde na plavoj podlozi imati smisla.
