Smanjena potražnja malina iz BiH

Proizvodnja malina koja je u Bosni i Hercegovini sve popularnija počela je nailaziti na probleme, a otkupljivači kažu da se to i očekivalo.

Međunarodne organizacije, koje pružaju podršku ovoj vrsti poljoprivrede, sada tvrde da se proizvodnja širi mnogo brže nego što mogu pratiti rashladni kapaciteti, trgovina i izvoz.

Direktor USAID/Sweden Farma II projekta Adrian Neal na okruglom stolu o stanju i perspektivama proizvodnje maline u BiH i izvoza kazao je da se moraju napraviti strategije da bi proizvođači i prerađivači izbjegli situaciju da nemaju dovoljno tržišta.

Po riječima direktora firme za otkup i preradu jagodičastog i bobičastog voća ”Natural food”, Gorana Papića, takva situacija se već pojavila. Tvrdi da je malina iz ove sezone plaćena po visokim cijenama, iako je kvalitet pao u odnosu na prethodne godine, i da je tržište više ne potražuje u velikim količinama.

Nije ni bilo očekivati da će ekspanzija trajati vječno, sada 90 posto hladnjača ima problem s plasmanom robe na europsko tržište”, rekao je Papić.

Razlog za to je, između ostalog, kazao je, visoka cijena plaćena proizvođačima maline te je stoga upitno da li će zamrznuta malina biti plasirana na tržište, koje ima niže cijene nego ranije, do naredne sezone.

Osim toga, problem bh. proizvođačima je i to što su se Poljaci počeli baviti proizvodnjom malina u velikoj mjeri te je daju po mnogo nižim cijenama u odnosu na one u BiH.

Ove godine smo zbog toga, i zbog pada kvaliteta, nekonkurentni”, naglasio je Papić za Fenu.

Po njegovim procjenama cijena maline nije mogla ići iznad 2,70 KM, a plaćane su više od 3 KM.

Da se kvalitet mora poboljšati mišljenja je i menadžer Saveza proizvođača jagodičastog voća u BiH, Armin Kurbegović. Poručio je da kvalitet nema alternativu.

Ne znači da nemamo nikakav kvalitet, ali prošle godine nam je to bila glavna prednost. Ove godine nam u prilog nisu išli ni vremenski uvjeti”, istaknuo je Kurbegović.

Direktorica Sektora privrede Vanjskotrgovinske komore BiH, Ognjenka Lalović, rješenje vidi u strateškom pristupu u cijelom lancu, od proizvodnje do izvoza. Bez tog uvezivanja, sigurna je, teško će biti dugoročnog uspjeha.

Prema podacima VTKBiH i analizama USAID/Sweden FARMA II projekta izvoz smrznute maline u deset mjeseci ove godine iznosi gotovo 50 milijuna KM, što je za oko 100.000 KM manje u odnosu na prošlu godinu. Takav omjer i nije problematičan. No, prema istim podacima, posljednjih mjeseci zabilježen je pad izvoza, pa je samo u rujnu i listopadu pao za 34 posto.

Okrugli stol ”Stanje i perspektive proizvodnje maline u BiH i izvoza” organizirali su USAID/Sweden FARMA II projekt i VTKBiH.

Prethodni članakRealizirane značajne investicije u RMU „Abid Lolić“ Travnik – Bila
Sljedeći članakKSB: Lista primljenih volontera za 2017. godinu