Slučajevi infarkta na plaži: Na što paziti i tko se treba čuvati?

Vrućine, a posebno temperaturni skokovi mogu biti izrazito opasni za srčane bolesnike.
Dok jedni znaju da od njih boluju, postoje i oni koji ne znaju da su pod rizikom pa njihovi nesretni slučajevi postaju šok cijeloj zajednici.
Dr. Hrvoje Pintarić, kardiolog iz zagrebačke bolnice Sestara milosrdnica objasnio je što se događa s tijelom i srcem pri visokim temperaturama.
– Ekstremna toplina otežava rad srca i može utjecati na povećanje rizika od srčanog udara. Trend porasta temperature u ljetnim mjesecima unatrag nekoliko godina može predstavljati problem kod stanja kao što su fibrilacija atrija, srčane aritmije, ali i općenito kod drugih bolesti srca.
Zbog vrućine dolazi do širenja krvnih žila što pomaže otpuštanju topline iz tijela, ali dovodi i do pada krvnog tlaka.
U slučaju da izostane adekvatna rehidracija može doći do nesvjestice. Ako je visoka temperatura udružena s visokom razinom vlage u zraku, znoj se neće isparavati, što smanjuje mogućnost prirodne regulacije temperature tijela.
Znojenjem gubimo tekućinu i elektrolite što, pri pojačanom znojenju uz neadekvatnu nadoknadu, može dovesti do dehidracije uz smanjenje cirkulatornog volumena i povećanog viskoziteta krvi, što može izazvati trombozu, moždani udar ili infarkt srca – upozorio je dr. Pintarić.
Dodaje da ne treba čekati da se pojavi osjećaj žeđi nego treba rehidrirati tijelo običnom vodom prema uputama liječnika koji će odrediti dopušteni dnevni unos. Važno je izbjegavati sokove ili napitke s kofeinom.
Također, tekućina ne bi trebala biti jako hladna. Preporučuje se jesti manje i češće obroke, prema potrebi tuširati se mlakom vodom te izbjegavati boravak na suncu od 10 do 17 sati.

Prethodni članakHrvatska pošta Mostar nova članica Gospodarske komore FBiH
Sljedeći članakŽalbeni sud potvrdio djelomičnu odgovornost Nizozemske za ubojstvo 300 Bošnjaka