Javno preduzeće „BH-Gas“ je od Zenice do Travnika izgradilo plinovod vrijedan 41,5 milijuna KM. Zbog loših odluka i međusobnih sukoba triju uprava, plinovod je godinama neupotrebljiv, neodržavan i potencijalno opasan.
Dok je ekipa Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) pješačila trasom plinovoda Zenica – Travnik, malo šta je ukazivalo na to da gazi po građevini vrijednoj 41,5 milijuna KM, oko milijun KM za svaki kilometar. Kiše su urezale metar duboke brazde niz padine trase. Eroziju pokušavaju zaustaviti pregrade od direka zabijenih u tlo i zapletenih u granje koje presijecaju padinu u nepravilnim razmacima. Trule su i popuštaju pod zemljom koja i dalje klizi.
Josip Mlakić živi uz trasu gasovoda. Dok pokazuje žuti stub, dio katodne antikorozivne zaštite, koji leži oboren u travi već duže od godinu dana, kaže da ga plaši mogućnost eksplozije. Na stubu su brojevi telefona dežurne službe i oznaka vlasnika – Javnog preduzeća „BH-Gas“ (JP „BH-Gas“).
„Prije jedno godinu dana sam ja prijavljivao i zvao, ali nema niko da dođe“, kaže Mlakić i dodaje da od završetka izgradnje nije sreo nikoga da obilazi trasu ili nadzemne objekte plinovoda.
Tijekom planiranja i izgradnje plinovoda dugog oko 40 kilometara Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) je promijenila tri uprave u „BH-Gasu“. Zbog loših poslovnih poteza i međusobnih sukoba, plinovod vrijedan 41,5 milijuna KM nije dobio uporabnu dozvolu, njegovo korištenje je zabranjeno i godinama stoji neupotrebljiv i potencijalno opasan jer je pun plina.
U vrijeme direktora Almira Bečarevića isplanirana je gradnja plinovoda, obezbijeđen je kredit, kupljene su cijevi te izabrani izvođač i nadzornik radova. Drugu upravu je predvodio Adnan Kreso koji je tri mjeseca odbijao potpisati ugovor o gradnji. Treća uprava na čelu s Mirzom Sendijarevićem je došla po okončanju posla, zaključila da je posao loše urađen i odbila do kraja isplatiti izvođače radova kojima „BH-Gas“ danas duguje 3,36 miliona KM.
„Monter SM“, zagrebačka firma koja je predvodila konzorcij izvođača radova, je zbog duga tužila „BH-Gas“ Arbitražnom sudu pri Vanjskotrgovačkoj komori BiH u oktobru 2015. godine. Odluka još nije donesena.
Plan prve uprave
Bosna i Hercegovina je u poređenju sa susjednim zemljama mali potrošač plina s nerazvijenom infrastrukturom. Snabdijevanje je nesigurno jer plin stiže samo plinovodom iz Srbije, a do Zenice preko Zvornika i Sarajeva. Stoga je „BH-Gas“ planirao produžiti plinovod prema jugu, preko Srednjobosanske županije (SBŽ), i povezati ga s plinovodom Hrvatske. Projekt bi povećao potrošnju i sigurnost snabdijevanja plinom te donio bolju poziciju BiH u pregovorima u vezi s prodajnim i transportnim cijenama plina.
Istraživanja su pokazala da bi novi plinovod godišnje mogao isporučivati oko 180 miliona kubika gasa stanovnicima, javnim institucijama i firmama u Busovači, Vitezu, Travniku i Novom Travniku. Toliko plina će, prema planu, u 2016. godini biti utrošeno na teritoriji cijele Federacije BiH.
Uz glavni plinovod trebalo bi izgraditi i lokalnu distributivnu mrežu, što bi privuklo nove potrošače. Uprkos brojnim interesovanjima i razgovorima, vlasti SBŽ-a nisu uspjele naći investitora. Na jedini javni poziv koji je bio raspisan 2010. godine nitko se nije javio.
Tadašnji direktor „BH-Gasa“ Almir Bečarević kaže za CIN da se u izgradnju plinovoda Zenica – Travnik ipak krenulo jer je bilo važnije da se BiH priključi na hrvatsku gasnu mrežu i tako dobije drugi izvor gasa, nego da se pronađu novi lokalni potrošači.
„Daj mi mogućnost da trgujem i daj mi tko je jeftiniji! (…) i ja sam zaradio ekonomsku dobit bez ijednog potrošača“, kaže Bečarević.
On je 2010. godine sa Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) potpisao ugovor o kreditu od 33,2 milijuna KM. Za izvođača radova izabran je konzorcij zagrebačke firme „Monter SM“ koja je postavljala cijevi plinovoda i sarajevske firme Građevinsko preduzeće „Put“ koja je kopala i zatrpavala kanale nakon postavljanja cijevi. Dogovorena je cijena od 23,4 milijuna KM. Radove je nadzirao konzorcij firmi koji su činili: zagrebački Institut IGH s partnerskim firmama „Komsel“ iz Zagreba i „Elmon Inženjering“ iz Siska. Ugovoreno je da će cijena nadziranja zavisiti od broja radnih sati te da ona neće prelaziti 427.439 KM. Od turske kompanije „Umran Celik Boru Sanayii“ A.S. su kupljene cijevi za oko 6,7 miliona KM.
U međuvremenu je u FBiH poziciju u vlasti izgubila Stranka za BiH koja je podržavala Bečarevića pa dolazi do smjene rukovodstva preduzeća. Novi nadzorni odbor u koji je izabran i privatnik Goran Žagovec je u rujnu 2011. godine imenovao Adnana Kresu za direktora „BH-Gasa“. Osim što su bili iz Socijaldemokratske partije BiH (SDP), Kreso i Žagovec bili su i protivnici izgradnje plinovoda.
Nećkanje Adnana Krese
Novi direktor je duže od tri mjeseca odbijao potpisati ugovor s izabranim konzorcijem.
„Odmah sam znao da je to promašena investicija i da nema ništa od toga“, kaže Kreso za CIN.
Objašnjava da je sumnjao u ekonomsku opravdanost plinovod i broj budućih potrošača, naveden u Studiji gasifikacije SBK-a iz 2006. godine, ali je ipak potpisao ugovor. „Vlada naredi idite u to“, kaže Kreso.
Bivši predsjednik Federalne Vlade Nermin Nikšić objašnjava da se Kreso usmeno protivio projektu, ali da je u zvaničnoj informaciji Vladi FBiH naveo da su sve pripreme okončane i da „BH-Gas“ namjerava potpisati ugovor.
„Majko moja, on tražio da izađemo iz svega toga, a onda napis’o sve kontra“, kaže Nikšić i objašnjava da je Kreso bio nedorastao poziciji direktora zbog čega je i smijenjen.
Tadašnji član Nadzornog odbora „BH-Gasa“ Goran Žagovec je za CIN rekao:
„U februaru mjesecu, kad je bilo jasno da je SDP dobio ‘BH-Gas’, (…) ja sam pokušao preko ljudi mojih iz SDP-a koje znam intervenisati da se obustave procedure“.
Međutim, kada je izgradnja počela, Žagovec se predomislio pa je u posao uključio i svoju firmu „GMC Inženjering“ koja je radila pod okriljem izvođača „Monter SM“.
Oborinske vode su izbrazdale trasu gasovoda Zenica – Travnik. (Foto: CIN)Žagovec kaže da nije sudjelovao u izboru firme „Monter SM“ za izvođača radova, već je u „BH-Gas“ došao nakon izbora pa ne smatra da je uradio išta nezakonito.
Tako nije smatrala Financijska policija FBiH koja je u izvještaju iz prosinca 2013. godine prijavila Žagoveca Tužiteljstvu Kantona Sarajevo (KS) da je zlouporabom položaja sebi omogućio korist u iznosu od najmanje 37.158,34 KM.
Financijska policija je prijavila da su Žagovec i „Monter SM“ pokušali sakriti suradnju. Citirali su poruku koju je Žagovecu poslala Suzana Zeljko, jedan od tadašnjih direktora u „Monteru SM“. Ona mu piše da bi bilo nezakonito njegovu firmu uposliti kao podizvođača, objašnjavajući kako bi mogli zaobići zakonsku obavezu:
„Strojarske radove na odvojku za Novi Travnik možemo u kompletu ugovoriti s vama, ali vas ne možemo nominirati kao podizvoditelja nego s vašom firmom napraviti ugovor za najam ljudi, agregata i druge potrebne opreme (savijačice, cjevopolagača…), koji ostaje među nama i ne prijavljuje se nigdje“, pisala je Zeljko Žagovecu. Tužilaštvo KS provjerava navode iz ove i još jedne prijave protiv uprava „BH-Gasa“.
Problemi tijekom izgradnje
U trenutku potpisivanja ugovora o izgradnji, početkom 2012. godine, „BH-Gas“ je imao građevinsku dozvolu za izgradnju 11,78 kilometara, odnosno četvrtinu trase plinovoda.
Preduzeće pod vodstvom Adnana Krese je u izvještajima Federalnoj Vladi navelo to kao razlog kašnjenja radova pa je ugovor o izgradnji mijenjan dvaput, čime je rok za završetak radova produžen za sedam mjeseci. To je povećalo troškove izgradnje za nešto više od milion KM.
Međutim, Kresin prethodnik Almir Bečarević, u čije vrijeme je utvrđena prvobitna trasa plinovoda, kaže da nema dokaza da su imovinskopravni odnosi bili problem, jer u tijeku izgradnje nisu vođeni ni građevinske knjige ni građevinski dnevnik.
Aktuelni direktor „BH-Gasa“ Jasmin Salkić kaže da ni Komisija, sastavljena od zaposlenika „BH-Gasa“ koji su 45 dana pisali Izvještaj o gasovodu, nije mogla utvrditi kroz koje parcele prolazi gasovod.
„Ja sam ih pit’o na sastanku znamo li mi bar kuda ide zvanično trasa gasovoda. (…) usmeno su mi rekli – ne mogu utvrditi.“
Bečarević kaže da je razlog za sve nepravilnosti i kašnjenja nepropisno urađen projekt izvedenog stanja u koji su se umjesto urađenih poslova upisivale planirane obveze.
Projekt je izazvao probleme i u odnosu „BH-Gasa“ prema izvođačima i nadzoru. Poduzeće je zamjerilo „Putu“ što nisu uradili betonske kanale za odvod površinske vode. Direktor Građevinskog poduzeća „Put“ Adnan Terzić kaže da kanali nisu ni bili predviđeni projektom te da im je „BH-Gas“ ostao dužan još milion KM.
Projektom nije bila predviđena ni treća PEHD cijev kroz koju se naknadno provlače optički kablovi i slične instalacije. Postavljena je, ali nitko ne zna kome pripada.
Juraj Prinčić, direktor „Elmon Inženjeringa“, jedne od firmi koje su nadzirale radove, kaže da je van pameti što se pravi problem u vezi sa trećom cijevi.
„Nema veze, metnite 2, 3, 5 ili 50. Uvucite optiku i Vi to iznajmljujete.“
Konačno, Prinčić kaže i da je „BH-Gas“ imao sporazum s „BH Telecomom“ i „Elektroprivredom“ BiH o uvođenju cijevi mimo projekta te da je platio postavljanje a potom i dogovorio da sve nadzire „BH Telecom Inženjering“.
Međutim, iz Uprave kažu da u „BH-Gasu“ nema nikakvih dokumenata o trećoj cijevi, osim radnih materijala koji govore da je Kreso izdao usmeni nalog da se položi treća cijev.
Krajem listopada 2013. godine su radovi na izgradnji plinovoda bili završeni. Čekalo se da Komisija Federalnog ministarstva prostornog uređenja pregleda dokumentaciju, obiđe plinovod i izda uporabnu dozvolu.
„Jer je samo trebala još točka na ‘i’“, kaže Prinčić.
Međutim, u to vrijeme Vlada FBiH smjenjuje Kresu koji je lošim poslovanjem doveo „BH-Gas“ pred stečaj i početkom prosinca 2013. godine na njegovo mjesto postavlja Mirzu Sendijarevića.
„Ja sam stigao na završni čin. Tražili smo da vidimo šta imamo i oformili jedan tim. Interna kontrola je utvrdila niz nekih nedostataka na tom gasovodu,“ kaže on.
Tada su nastali novi problemi.
Sukob sa izvođačem i arbitraža
Komisija koju je formirao „BH-Gas“ je u izvještaju iz prosinca 2013. godine uočila curenje plina na dvanaest točaka te navela još 94 nedostatka na sistemima upravljanja, mjerenja, nadzora, elektroinstalacijama te sistemima antikorozivne i protivpožarne zaštite.
Vlada FBiH nakon okončanja izgradnje gasovoda na Kresino mjesto postavlja Mirzu Sendijarevića koji raskida ugovor sa izvođačem i odbija platiti ugovoreni iznos. (Foto: JP „BH-Gas“)Izvođači su nakon toga ispravili greške, Komisija je ponovo izašla na teren i utvrdila nove nedostatke. Od toga da su ograde nadzemnih objekata plinovoda tanje i nekvalitetnije nego što je ugovoreno do toga da nedostaje softver za mjerenje i dokumentacija za jednu vrstu ventila. Uslijedio je skoro dvije godine dug niz pregovora i žučnih rasprava između „BH-Gasa“ i izvođača radova.
Ne čekajući da li će Ministarstvo izdati uporabnu dozvolu ili ne, „BH-Gas“ pred kraj ožujka 2014. godine raskida ugovor s izvođačem radova. Predsjednik Uprave firme „Monter SM“ Franjo Novosel kaže da su mogli brzo otkloniti nedostatke, ali Uprava „BH-Gasa“ to nije dozvolila. Raskinuli su ugovor i odbili isplatiti izvođače do kraja. Danas „BH-Gas“ duguje 3,36 milijuna KM izvođačima radova. Sendijarević je za CIN objasnio razloge: dio trase nije vraćen u prvobitno stanje, plinovod mjestimično nije zakopan na projektom definisanu dubinu, na nekim padinama je voda odnijela nasip i ogolila cijevi, a duž plinovoda je položena i treća PEHD cijev koje nema u projektu.
Dva mjeseca kasnije Federalno ministarstvo prostornog uređenja donosi Zaključak i daje „BH-Gasu“ 90 dana da otkloni 20 manjih i ne tako ozbiljnih nedostataka. Nakon toga poduzeće tuži Ministarstvo, navodeći da je Zaključak nepotpun i da legalizuje nedostatke poput: erozije tla na padinama, neadekvatnu zaštitu od erozije i problem treće cijevi.
Igor Dizdar iz Ministarstva kaže da su se čudili tužbi jer se rijetko dešava da investitoru smeta što je utvrđen mali broj problema:
„Što se nas tiče, čim otklone te nedostatke, mogu dobiti upotrebnu. A sad će to trajati. Po našem iskustvu to traje 3-4 godine“.
Iako je dvije godine odbijao preuzeti plinovod, „BH-Gas“ je to učinio u listopadu 2015. godine.
Nova uprava je početkom kolovoza 2016. godine obavijestila građane da je nepoznati počinitelj, najvjerovatnije zaposlenik „BH-Gasa“, napunio plinom 4 kilometra dug odvojak plinovoda prema Novom Travniku. Taj dio je radila firma Gorana Žagoveca i bio je jedini dio plinovod koji je bio prazan jer je plin otuda misteriozno iscurio 2014. godine.
