Sjećanje na poginule pripadnike PPN Ludvik Pavlović

Na prigodan, svečan i dostojanstven način u nedjelju je u Busovači obilježena dvadeset treća godišnjica pogibije trojice pripadnika Postrojbe za posebne namjene (PPN) „Ludvik Pavlović“ iz Ljubuškog. Tog 24. siječnja 1993. godine u okršaju pripadnika ove postrojbe i pripadnika Armijr BiH, poginuli su: Ivan Šarac Batal, Krasnodar Dalić Tačar i Mladen Ćurčić.

Uz nazočnost velikog broja vjernika, pripadnika postrojbi HVO-a s područja srednje Bosne, te rodbine suboraca poginulih pripadnika PPN-a „Lidvik Pavlović“, koje su predvodili ratni zapovjednici, brigadir Davor Dodik, pukovnik Ferdo Herceg i general Dragan Ćurčić, te predsjednik Udruge, Davor Đugum, svetu misu zadušnicu u župnoj crkvi sv. Ante u Busovači, predvodio je župnik, fra Dominko Batinić.

Na spomen-obilježje poginulim braniteljima Busovače, svi su se oni, s dužnim pijetetom, poklonili sjenama poginulih, zapalili svijeće i položili svijeće. Među njima bio je i član Predsjedništva HDZ-a BiH, aktualni zastupnik u Domu naroda parlamentarne skupštine BiH, Nikola Lovrinović.

Iako je i ranije u Lašvanskoj dolini bilo oružanih sukoba pripadnika A BiH i HVO-a, posebno u Novom Travniku, Travniku i Vitezu, događanja u Busovači, stalne provokacije, oružani napadi na položaje HVO-a, koji su bili sve učestaliji i agresivniji od 21. do 31. siječnja 1993. godine, po mnogim relevantnim ocjenama, bio je i definitivni uvod u krvavi bošnjačko – hrvatski rat u Lašvanskoj i Lepenićkoj dolini, koji je trajao 316 krvavih dana.
Naime, u spomenutih desetak dana, u Busovači je bilo više oružanih sukoba, uhićenja, bombaških napada… u kojima je, uz trojicu pripadnika postrojbe „Ludvik Pavlović“, poginulo i desetak vojnika i civila hrvatske nacionalnosti s područja Busovače. Presječena je komunikacija Busovača – Kiseljak, opljačkano i iz svojih domova prognano stotine Hrvata, a ništa bolje nisu prošli ni Bošnjaci na dijelovima općine pod kontrolom HVO-a. U to vrijeme, 26. siječnja u Dusini, naselju na granici općina zenica i Busovača, pripadnici Armije BiH su masakrirali i ubili deset zarobljenih hrvatskih civila i vojnika. To je, ustvari, bio i prvi masovni zločin počinjen na ovom području uopće. A počinili su ga pripadnici postrojbe MOS-a u čijem su sastavu bili i mudžahedini, kasnije pripadnici zloglasne 7. muslimanske brigade koji su iza sebe u srednjoj Bosni (hrvatska područja), ali i na području Vozuće i planine Ozren (srpsko područje) ostavili neizbrisivi zločinački trag.

Početkom veljače potpisano je primirje, na krhkim temeljima, pokazao se, na kojima se nije mogao graditi trajni mir, i nakon niza novih incidenata, u vrijeme tog primirja, 16. travnja su prerasli u krvavi bošnjačko- hrvatski rat koji je u Lašvanskoj doli trajao 316 dana, sve do potpisa Vašingtoskog sporazuma

Prethodni članakIzgradnja autoceste: Trošarine po litri goriva će se povećati za 10 feninga
Sljedeći članakStaklena vrata i pregrade za suvremen i prirodno osvijetljen prostor