Građani Viteza već duže vremena muku muče s opskrbom pitkom vodom jer redukcije su sve češće i sve duže, a uzroka redukcijama je sve više, bar onih koje se, kao opravdanje, nude građanima. A građani su frustrirani, čak bi rekli ogorčeni, posebno kada se zna da bogatim izvorištima „Kruščica” gospodari Zenica, pa su sve češće i sumnje u istinitost navoda o uzrocima redukcije. Jer, sve su češće i argumentirane informacije kako se „muti” sa zamućenjima vode, kako su u igri „igre” s Plavom vodom (općina Travnik) i konačnog potpunog preuzimanja izvorišta „Kruščica” od strane Zenice.
O opskrbi Viteza pitkom vodom, o redukcijama i problemima koje te redukcije kod građana izazivaju, o mogučim „prljavim igrama”, o mogućim rješenjima za taj veliki problem Vitežana koji je, iz mjeseca u mjesec sve izražajniji i prijeti s nesagledivo teškim i ozbiljnim posljedicama, razgovarali smo s Alojzom Grabovcem, mnogi tvrde jednim od najpozvanijih u Vitezu kada je ova problematika u pitanju. Grabovac se rado odazvao pozivu i bez ikakvih ograda i, što je vrlo važno, bez ikakvih osobnih interesa, iznio je svoje viđenje problema i putem našeg portala Vitez.info podijelio ga sa svojim sugrađanima.
„Na moju veliku žalost, kaže na početku razgovora dipl. ing. Alojz Grabovac, općina Vitez još uvijek nema u potpunosti riješenu opskrbu pitkom vodom. I ne samo da nema, nego je, svjedoci smo, taj problem sve veći a mike građana s nestašicom i redukcijama sve češći i učestaliji. Na žalost nema ni jasne strategije rješavanja ovog problema, a što nam se može s još većom silinom „obiti o glavu” ako i dalje budemo vukli krive poteze. Tu prvenstveno mislim na izvorišta odakle bi se građani Viteza opskrbljivali s dovoljnim količinama vode, a u igri su tri mogućnosti: Kruščica, Kremenik i Plava voda.
Hoćete li kratku analizu prednosti, mogućnosti, nedostataka…, svake od ove tri varijante o kojima govorite?
Kada je izvorište „Kruščica” u pitanju reći ću da su prvobitne količine vode bile više nego dovoljne za Zenicu i Vitez zajedno. Međutim, nakon, zemljotresa 1979. godine, dio vode je „pobjegao” pa su količine smanjene, što se naročito počelo osjećati ljeti za vrijeme sušnih perioda. Prije nego se izvorište počelo eksploatirati, općina Vitez je tražila Ugovorom osiguranje 120 sekundnih litara vode za svoje potrebe na što je Zenica pristala. Međutim, vrlo brzo se pokazalo kako je taj Ugovor „mrtvo slovo na papiru”, jer svaki nedostatak u dotoku vode Vitez osjeti, iako izvorište nikada ne daje manje od oko 300 litara u sekundi. Mjerenjima prije rata utvrđeno je da Vitez troši nešto više od 60 litara u sekundi. U to ulaze i gubici u mreži koji su poprilični. Iz navedenog proističe da općina Vitez nikada ne bi smjela imati redukcije jer trošimo svega polovicu od količina koje smo Ugovorom rezervirali za svoje potrebe. Odgovor na pitanje zašto i pored toga imamo redukcije vode trebaju dati oni koji su nadležni za to.
Imali ste prijeratne kontakte s ljudima iz zeničkog Vodovoda?
Da, prije 25 godina dobio sam studiju koju je uradila studija Vodoprivrede BiH za potrebe grada Zenice. Iz studija je vidljivo da je moguće s površinskih voda sliva Kruščice zahvatiti dodatnih 200 litara u sekundi vode i time povečati kapacitet izvorišta. Studiju sam iskoristio za svoje potrebe i o njoj obavijestio nadležne u općini Vitez i viteškom Javnom komunalnom poduzeću.
Kako osigurati da Vitez nema redukcije, to je temeljno pitanje!
Rješenje je da viteško Komunalno poduzeće preuzme koncesiju nad izvorištem „Kruščica” i upravlja raspodjelom vode, odnosno da samo viškove vode prodaje Zenici. Koji su razlozi da se to nije uradilo, ako je već poništena, ili istekla, koncecija dana zeničkom Vodovodu zaista ne znam i bilo bi vrijeme to pitanje konačno razjasniti. Ali, ne postoji ni jedan valjan razlog za to, i to je strateška greška svih svi koji su nadležni za to, polazeći od Općinskih struktura vlasti pa dalje.
Zanimljivo bi bilo saznati kakva je kvaliteta vode izvorišta „Kruščica”, ali i voda „Kremenika” i „Plave vode”.
Kvaliteta vode izvorišta „Kruščica” je dobra, ako izuzmemo povremena zamućenja a što se da riješiti. Opasnosti od zagađenja gotovo da i nema. Jedino je u svrhu eliminiranja svih razloga i elemenata koji bi mogli negativno utjecati na kvalitetu vode, nužno odrediti zaštitni pojas gdje bi bila zabranjena sječa šume ili gdje bi se sječa odvijala po posebnom strogom režimu.
O kvaliteti vode u druga dva Izvorišta reći ćemo nešto kasnije, a za „Kruščicu” vrijedi naglasiti da su troškovi eksploatacije vrlo mali. Jer cjevovod je amortiziran, a troškovi pumpanja vode i odražavanje pumpnog postrojenja ne postoji. To dodatno povećava sigurnost opskrbe jer ne postoji mogućnost zastoja u isporuci zbog kvarova na postrojenju.
Izvorište „Kremenik” je nadomak grada i mnogi u njemu vide spasonosno rješenje?
Količine vode s izvorišta „Kremenik” se mogu naći u projektu, ali to, po mojoj prosudbi i ocjeni, nije primarno pitanje. Naime, primarno je da je pogrešan naziv „izvorište Kremenik”, jer to upućuje na to da je to voda s izvora u koji voda dolazi s obližnjih planina s lijeve strane rijeke Lašve. A to nije točno i daleko točniji naziv bi bio „ležište vode Kremenik” koje se puni iz rijeke Lašve, iako tamo ima izvor vode. Nitko ne spori zanemarive količine vode koje dolaze s obližnjih planina podzemnim tokovima do Kremenika, ali one uopće nisu relevantne za ovu analizu. Zajedno s geolozima sam prije rata razgovarao i oni su mi potvrdili da je voda „Kremenika” ustvari Lašva. To je jednostavno utvrditi ako se znaju slijedeći podaci: udaljenost vodocrpilišta „Kremenik” od Lašve je oko 200 metara, tlo u tom dijelu je izrazito vodopropusno s koeficijentom filtracije od čak 1,5m/s. Nivo Lašve na mostu Divijak iznosi 420 metaraa nivo Kremenika iznosi 419 metara. Da budem sasvim jasan: nivo rijeke Lašve na mostu Divijak je oko metar viši od nivoa Kremenika, a uzvodno do Mećave je viši za oko pet metara. Pumpe su uronjene u bunar na dubini od 25 metara ispod nivoa Lašve, a ne postoji nikakva vodonepropusna barijera između nje i Kremenika. Tomu zaista ne treba nikakav komentar. Uostalom, u projektu je na više mjesta naglašavano da se to treba imati u vidu ako se Kremenik bude koristio kao voda za piće. Inače, prvobitno je bilo planirano da se Kremenik koristi kao voda u tehnološkom procesu tvornice „Vitezit”.
Imajući sve ovo u vidu, što možete reći o kvalitetu vode „Kremenika”‘?
Kvaliteta bi se trebala utvrditi analizom od strane ovlaštene i pouzdane ustanove kojoj se može vjerovati. Međutim, s ekološkog aspekta to je vrlo rizično vodocrpilište. S jedne strane je vrlo prometna cesta koja je od vodocrpilišta udaljena manje od stotinu metara, nekoliko naselja i vrlo gusto izgrađeni Poslovni centra koji se i dalje gradi. Svaki malo veći ekološki incident na tom dijelu izazvao bi gotovo sigurno zagađenje vodocrpilišta. S druge strane je rijeka Lašva koja puni ležište vodom nakon pražnjenja eksploatacijom, a znano je da se Lašva pretvorila u otpadni kanal. Osim toga uz samu rijeku su poslije rata bile dvije velike deponije često s opasnim otpadom. Kada će doći do zagađenja vodocrpilišta od strane rijeke Lašve ovisi od količina vode koja se crpi. Međutim, već sada bi se trebale uzimati periodične analize vode na kemikalije koje se nalaze u rijeci Lašvi, jer se vodocrpilište nalazi u upotrebi više od deset godina.
Što se iz toga, recite jasno i glasno, da zaključiti?
Novinarskim rječnikom rečeno, Kremenik se nalazi između dvije ekološke bombe. Jedna je stvarna, a druga potencijalna. Stoga mogu reći ovo vodocrpilište nema perspektivu i morat će se zatvoriti prije ili kasnije. Bolje što prije zbog razloga sigurnosti po zdravlje onih koji ga koriste. Srećom, to je jednostavno i jeftino izvesti. Potrebno je samo napraviti priključak na cjevovodu Kruščica – Zenica i dovesti cjevovod do postojećeg rezervoara na Grbavici. U tom slučaju bi se vodocrpilište moglo konzervirati i u slučaju potrebe za tehnološkom vodom ponovo aktiviratri. A imajući sve ovo u vidu, jasno je zašto Zenica nije pokazala interes za Kremenik. Uostalom, mogli su izgraditi slične bunare u blizini Radakova ili na Bilinom Polju i crpiti vodu porijeklom iz rijeke Bosne, ali je to vrlo rizično kao što je to rizično i s Kremenikom.
Troškovi vode iz Kremenika su veći od troškova eksploatacije Kruščice za cijenu pumpanja vode i stalno će rasti kako bude rasla cijena električne energije. Sigurnost napajanja vodom ovisila bi o sigurnosti napajanja električnom energijom i ispravnosti pumpnog postrojenja.
Hoćemo li za naše građane proanalizirati i mogućnost rješavanja problema redukcija pitke vode u Vitezu, gradnjom vodovoda Plava voda(Travnik) – Zenica?
Ne vidim nikakav razlog da se pored izvorišta „Kruščica” bilo koje količine vode iz budućeg (?) regionalnog vodovoda Plava voda – Zenica rezervira za Vitez. Svaka rezervacija bilo koje količine vode povlači za sobom ne mala financijska ulaganja u taj projekt. Zašto pomagati izgradnju vodovoda daleko većoj, bogatijoj i razvijenijoj općini od naše, koja će, uz to, imati pomoć i stranih ulagača i Federacije BiH, pored toliko neriješenih komunalnih problema u našoj Općini.
Kada je kvaliteta Plave vode u pitanju mogu reći da je tvrđa od kruščićke, ali je kvaliteta zadovoljavajuća, a o mogućim opasnostima od zagađivanja zaista niša ne mogu reći jer za to nemam relevantne podatke niti bilo kakve studije. No, jasno je, budemo li kupovali Plavu vodu cijenu će određivati travničko poduzeće koje će upravljati eksploatacijom. Cijena će sigurno biti visoka jer će pored ostalih troškova cijenu vode znatno opterećivati kredit pomoću kojeg će biti građen regionalni vodovod.
Znači li to da je za Vas Plava voda kao spasonosno rješenje za Vitez neprihvatljiva?
Istina, a ukratko ću navesti razloge za takvo moje stajalište. Naime, takva odluka i uključivanje u taj projekt bila bi čisto politička i bez stručne podloge. Naime, općina Vitez nema srednjoročni plan potrebnih količina vode niti plan za narednih pedeset godina. Iz izvorišta i sliva Kruščice Vitez može dobiti vode koliko treba, rekao bih, i u dalekoj perspektivi. Pa zašto onda planirati i skupo plaćati bilo koji drugi izvor opskrbe? Uz to ne postoji projekt opskrbe Plavom vodom općine Vitez, odnosno plan koja bi se naselja opskrbljivala Plavom vodom a koja Kruščicom. Nem dvojbe da bi bilo i negativnih reagiranja onih građana koji bi plaćali daleko skuplju Plavu vodu.. Jer, Treba znati, također, da se Plava voda, zbog nedovoljne visine, ne bi mogla priključiti na rezervoare na Gradini i Grbavici, već samo direktno na cjevovode za pojedina naselja. Ujedno, to bi bilo postupno odustajanje od Kruščice kao našeg izvora opskrbe kvalitetne i jeftinije vode, i u tom slučaju postoji realna opasnost da taj naš resurs postupno u potpunosti prepustimo drugima. Na osnovu Konvencije o vodama, ne bi postojala nikakva zakonska mogućnost to spriječiti. To bi izazvalo i negativne posljedice za naše JKP „Vitkom”, a građani Viteza bi plačali vodu koja bi bila među najskupljim u BiH.
Možemo li, na temelju svega iznesenog, sada ovu „priču” i rezimirati?
Ako bi na osnovu naprijed navedenih činjenica napravili tabelu s usporednim pokazateljima, apsolutnu prednost bi imala Kruščica. Ponavljam, količine vode, kvaliteta, troškovi eksploatacije, ekološka sigurnost, sigurnost kada je u pitanju mogući prekid opskrbe zbog kvara pumpnog postrojenja i nestanka električne energije…, sve navedene stavke idu u prilog Kruščici. A hoće li odgovorni u našoj Općini to shvatiti i prepoznati i konačno preuzeti gospodarenje svojim najdragocjenijim resursom i uz to i zarađivati na njemu, ili će, ponovo, proraditi naš viteški usud, i sve otići u drugom, za nas negativnom smjeru? A dugogodišnje iskustvo mi ne nudi nadu u pozitivan odgovor.
Što Vi još znate o mogućoj gradnji regionalnog vodovoda Plava voda – Zenica? Kada će se pristupiti realizaciji tog projekta?
Prošle godine u kolovozu trpjeli smo redukciju vode a pitao sam jednog poznanika iz Zenice kako se oni nose s tim problemom. Odgovorio mi je da u Zenici nema redukcije niti se o tom problemu uopće razgovara. Nakon ovakvih saznanja, a takvih informacija bilo je i sa drugih strana i drugih izvora, pitanja se nameću sama od sebe. Ako Zenica ima dovoljno vode kada je suša na vrhuncu, zašto planira izgradnju tako skupog vodovoda Plava voda – Zenica, vrijednog više desetaka milijuna KM? Iz kojih će se sredstava vračati uloženi novac ako neće biti korišten, odnosno ako se voda nema komu prodavati?. A da bismo dobili odgovore na ova logična pitanja moramo se vratiti 25 godina unazad, u vrijeme kada je ideja o izgradnji vodovoda Plava voda plasiran i široj javnosti. Naime, tada je formirana jedna grupa koja je trebala pripremiti osnovne podatke potrebne za navedeni projekat. U toj radnoj grupi pored članova iz Travnika i Zenice bio je i jedan član iz Viteza. Na jednom od prvih sastanaka jedan član iz Zenice, misleći da nema nitko iz Viteza, otvoreno je rekao: Mi planiramo Plavu vodu dovesti do Viteza, a onda svu Kruščicu uzeti sebi. A ako se ta izjava analizira i stavi u određene kontekste nude se i odgovori na određena pitanja na koja do tada nije bilo odgovora. Zašto Zenica ide u investiciju skupog projekta Plava voda, a ni u sušnim periodima nema nikakvih redukcija: Zašto baš Plava voda, umjesto, recimo, Bistričaka, kada uz otplatu višemilijunskog kredita mora plaćati dodatne milijune Travniku za korištenje njihove vode. A za vodu s Bistričaka ne bi morali plaćati nikakvu naknadu. Zašto je kriomice, bez znanja općine Vitez, izgrađena studija o mogućnosti zahvaćanja dodatnih količina vode sa sliva Kruščice? Zašto nije Zenica predložila da s općinom Vitez zajednički uradi projekte zahvata dodatnih količina sa sliva Kruščice, ako uistinu postoje potrebe za to? U postojećem cjevovodu ima dovoljno kapaciteta, pa bi troškovi zahvaćanja dodatnih količina bili zanemarivi u odnosu na troškove cjelokupne investicije Plava voda?
Što kaže Ugovor o korištenju i raspodjeli vode s izvorišta Kruščica?
Prema informacijama s kojima ja raspolažem, prije više od 30 godina utvrđeno je da je viteški primjerak Ugovora o korištenju i raspodjeli vode s izvorišta Kruščica između Viteza i Zenice nestao (?), opasnost da potpuno bez mogućnosti da za svoje potrebe koristimo vodu sa svoje Općine zaista je realna. Zato iz zeničkog Vodovoda s razlogom tvrde da takav Ugovor nikada nije ni postojao, pa se sada jsno mogu sagledati igre oko izdavanja koncesije za izvorište Kruščica i dodjeljivanja poduzeću iz druge općine, odnosno Vodovodu Zenica. I trenutna situacija s izvorištem „Kruščica” apsolutno ide Zenici u Prilog. Jer, imovinsko pravni odnosi su u korist Zenice, eksploataciju izvorišta i raspodjelu vode vrši zenički vodovod, a razvodna stanica na Sofi gdje se vrši raspodjela je u rukama Vodovoda Zenica a viteški Vodovod nema pristupa razvodnoj stanici bez odobrenja i znanja Vodovoda Zenica.
Zenica uzima vode koliko joj treba, a višak daje Vitezu. Dok sam ja bio involviran u tu problematiku, u razvodnoj stanici nije bilo vodomjera na ograncima za Vitez i Zenicu. Vjerojatno je stanje i dalje takvo, pa se ne može vršiti kontrola utroška, odnosno raspodjele vode. Jednostavno rečeno, izvorište, cjevovod i razvodna stanica (raspodjela vode), sve je u rukama Vodovoda iz Zenice.
Stoga, nema dvojbe bit će potrebne godine pravne borbe i pomoć ekonomskih i pravnih eksperata iz ove oblasti da se takvo, za Vitez nepovoljno i neprihvatljivo, promijeni, No, treba biti uporan, a sjetimo se da je SAD izgradila Panamski kanal sa 100% svojih sredstava, pa ga je nakon 99 godina morala vratiti u posjed Panami. Vitez je s 20% sredstava učestvovao u izgradnji zajedničkog vodovoda, što znači da je u znatno povoljnijoj situaciji nego što je bila Panama.
I na kraju, da ne zaboravimo odgovoriti na pitanje, kada će početi izgradnja regionalnog vodovoda Plava voda – Zenica? S velikom dozom sigurnosti mogu reći:Odmah nakon što općina Vitez potpiše ugovor o pristupanju tom projektu, nikako prije toga. Uostalom, živi bili pa vidjeli.
Zvonimir Čilić / vitez.info
