Rekonstrukcija Federalne vlade i Vjekoslav Bevanda na čelu Vijeća ministara

Raskol u HSP-u ozbiljno je uzdrmao federalnu vlast platformaša koja se s pravom pribojava gubitka podrške u federalnom Parlamentu; Slobodna Bosna analizira hoće li stranke Platforme pristati na rekonstrukciju federalne vlasti i kako će se novi zaplet u FBiH odraziti na konstituiranje Vijeća ministara BiH.

Vjekoslav Bevanda na čelu Vijeća ministara BiH

Parlamentarna većina četiri stranke Platforme u Fedraciji BiH visi o tankom koncu i pitanje je trenutka kada će se cijela konstrukcija podignuta na klimavim temeljima stropoštati u blato. Pri tome je nebitno hoće li konac prekinuti Josip Perić, HSP-ov poslanik u Domu naroda Parlamenta FBiH, bez kojeg bi platformaši izgubili famoznu trećinu u hrvatskom klubu, ili će to uraditi neki sličan nezadovoljnik iz reda malih partija sa skromnom podrškom birača, ali s golemim ucjenjivačkim kapacitetom.

Prije nego što je krenuo još jedan u nizu raskola unutar HSP-a, koji se izgleda ciklično ponavljaju u ovoj partiji kod svake raspodjele izbornog plijena, federalna Vlada premijera Nermina Nikšića skoro puna dva mjeseca vodila je tešku, rovovsku bitku s čelnicima partije Radom za boljitak, braćom Lijanović. I Lijanovići su poput HSP-ovog poslanika Josipa Perića ucjenama i prijetnjama pokušavali iznuditi benefite koje im „u normalnim okolnostima“ niko i nikada ne bi dopustio. Lijanovići su popustili, ali samo djelimično, i to tek pod pritiskom nekoliko hiljada poljoprivrednika koji su nedavno blokirali zgradu federalne Vlade i sve glavne granične prelaze zahtijevajući hitnu isplatu poticaja koji im nisu isplaćeni već punih deset mjeseci.

LIJANOVIĆ PROTIV OSTATKA VLADE

Prije protestnog skupa poljoprivrednika, fedaralna vlada je na četiri uzastopne sjednice pokušavala promijeniti skandalozni plan raspodjele poticaja čiji je autor resorni ministar Jerko Lijanović. Prema prvobitnom planu, Lijanović je ultimativno zahtijevao da se poljoprivrednicima isplati svega 45 miliona KM i da preostali iznos od oko 15 miliona KM zadrži kao vlastiti „diskrecioni fond“ kojim će sam gospodariti. Osim toga, Lijanović je jednom udruženju poljoprovrednika namijenio iznos od pola miliona maraka, što je neuporedivo više nego što je namjeravao dodijeliti svim preostalim udruženjima zajedno! Naravno, riječ je o udruženju pod izravnom kontrolom braće Lijanović.

Spor između ministra Lijanovića i „ostatka“ federalne Vlade razriješen je kompromisom postigutim na vanrednoj sjednici: Lijanovićev „diskrecioni fond“ smanjen je sa 15 na „svega“ 8 miliona KM, a Lijanovićevo privatno udruženje umjesto pola dobilo je četvrt miliona KM.

Federalna vlada morala je popustiti pred očiglednom ucjenom koalicionog partnera.

Epizoda s Lijanovićima ilustrira stvarne odnose uspostavljene između četiri stranke Platforme: dvije male članice, HSP i Radom za boljitak, imaju moć u federalnoj Vladi koja nije srazmjerna njihovoj realnoj političkoj težini „izvaganoj“ na proteklim parlamentarnim izborima.

Platformaši će vjerovatno naći neki način da smire nezadovoljnog poslanika iz HSP-a Josipa Perića, no problem je u tome što će se svako malo susretati sa sličnim ucjenama i ultimatumima pred kojim će se povlačiti kako bi zadržali na okupu tijesnu parlamentarnu većinu.

NEIZBJEŽNA REKONSTRUKCIJA

No, nije isključeno da razvoj događaja krene u posve drugom smjeru, da udar Josipa Perića ubrza rekonstrukciju federalne Vlade, čime dva HDZ-a uvjetuju uspostavu vlasti na državnoj razini. Posve je naime isključena mogućnost da se vlast na državnoj razini uspostavi bez dva HDZ-a. Najprije zato što ove dvije partije s 90- postotnom podrškom hrvatskog naroda kontroliraju većinu u hrvatskom klubu Doma naroda Parlamenta BiH i mogu usporiti, pa čak i blokirati rad zakonodavne vlasti na državnoj razini. A potom i zato što se neizbježni koalicioni partner iz RS-a Milorad Dodik odlučno protivi uspostavi vlasti bez legitimnih predstavnika hrvatskog naroda.

Dvije ključne stranke Platforme, SDP i SDA, troše posljednje zalihe političkog kredita dobivenog na parlamentarnim izborima prije više od deset mjeseci i naprosto su prisiljene prelomiti odluku: ili formirati vlast na državnoj razini ili objaviti kapitulaciju i zatražiti prijevremene izbore.

Prema informacijama Slobodne Bosne, prvi ozbiljni pregovori o formiranju državne vlasti uslijedit će krajem augusta i početkom septembra kada bi se prvi put nakon izbora trebali sastati ključni akteri bh. političke arene -Lagumdžija, Dodik i Čović.

ČOVIĆ NUDI KOMPROMIS

Kako smo doznali, HDZ je kao znak dobre volje spreman odustati od kandidature Borjane Krišto i izaći s novim kandidatom za predsjednika Vijeća ministara BiH. To bi, po svemu sudeći, mogao biti Vjekoslav Bevanda, donedavni ministar finansija i dopredsjednik federalne Vlade. Bevanda bi već u prvom krugu glasanja mogao obezbijediti i natpolovičnu i entitetsku podršku u Parlamentu BiH.

Ostaje naravno teži dio posla – raspodjela ministarskih pozicija- ali taj će se problem rješavati u okviru mnogo šireg političkog paketa. Na pregovaračkom stolu naći će se mnogo veći paket od nekih tridesetak atraktivnih funkcija u državnim institucijama, pa će pregovarači imati neruporedivo veće mogućnosti za trgovinu i kompromis oko raspodjele devet pozicija u Vijeću ministara BiH. U okviru pregovora oko uspostave vlasti na državnoj razini otvorit će se i cijeli set neriješenih političkih pitanja, kao što je raspodjela vojne imovine, popis stanovništva, fiskalni okvir, zakon o državnoj pomoći, i to će svakako dodatno proširiti prostor za trgovinu i ustupke.

SDP i SDA spremne su platiti visoku cijenu za ministarstvo vanjskih poslova i još samo ostaje da se vidi hoće li Dodik biti zadovoljan ponuđenom cijenom.

Sudbina platformaša u rukama Perića

NIKŠIĆEVA VLADA GUBI PODRŠKU PARLAMENTARNE VEĆINE

Ako poslanik HSP-a Josip Perić u federalnom Domu naroda uskrati podršku platformašima, rekonstrukcija federalne vlasti bit će neminovna. U tom slučaju platformaši bi u „hrvatskoj kvoti“ Doma naroda federalnog Parlamenta imali samo 5 od ukupno 17 glasova, što znači da bi izgubili famoznu trećinu na temelju koje su formirali aktuelnu federalnu vlast.

No, bez obzira na Perićeve tvrdnje da više neće biti u istoj partiji sa Zvonkom Jurišićem, to još uvijek ne znači da će se prikloniti HDZ-u s kojim se nepovratno razišao prije šest godina.

U osnovi Perićevog sukoba s Jurišićem nalazi se raspodjela izbornog plijena. Perić je očekivao da će „iz svoje ekipe“ za direktora Elektroprivrede HZHB instalirati Ivana Krstanovića, ali nije isključeno da će se Perić povući ako platformaši Krstanoviću ponude neku drugu, jednako atraktivnu funkciju.

Oprezan izbor pregovaračke taktike

DODIK ĆE POPUŠTANJE SHVATITI KAO ZNAK SLABOSTI

Dio članova najužeg rukovodstva SDA i SDP-a nije pretjerano oduševljen idejom da se po svaku cijenu pravi kompromis s Miloradom Dodikom. Drže da je Vijeće ministara podjednako potrebno svima, a ponajprije Republici Srpskoj koju neuporedivo teže od FBiH pogađa izostanak finansijske pomoći MMF-a i EU-a. Pristalice otezanja pregovora s Dodikom vjeruju da će vožd iz Laktaša biti puno kooperativniji i odmjereniji u zahtjevima kada se krajem jeseni suoči s praznom entitetskom kasom i bijesom golemog broja ljudi koji su ostali bez posla za vrijeme Dodikove (straho)vlade.

Dodik će svako popuštanje protumačiti kao znak slabosti federalnih partnera te bi stoga pregovaračka taktika „krmku niz dlaku“ bila i opasna i štetna.

Slobodna Bosna