Rekonstruiran vodopad u Jajcu

Usprkos hirovitoj ćudi Plive i crnim prognozama nekih lokalnih dušobrižnika te opstrukcijama ishođenja urbanističke suglasnosti i građevinske dozvole za treću fazu projekta, teškim uvjetima rada i uz stalnu prijetnju mogućeg obrušavanja sedre, stručnjaci i radnici građevinske tvrtke Hering d.d. iz Širokog Brijega uspješno su završili III. (završnu) fazu projekta sanacije korita i slapišta rijeke Plive. Time je osigurana trajna zaštita i očuvanje prirodnih vrijednosti Plive i njezinih sedrenih slapova kao jedinstvenog prirodnog fenomena u najužem dijelu kraljevskoga grada Jajca. Uspjeh je tim veći jer iza jednog od najzahtjevnijih i najsloženijih građevinskih projekata u BiH, od izrade idejnog rješenja preko glavnog projekta do izvođenja radova i nadzora, stoje domaće tvrtke i domaća pamet.

Sanacija i devastacija

Ambijentalni dojam slapa svima je poznat i nesporno predstavlja rijetko viđenu prirodnu ljepotu. Međutim, tek rijetkima je poznato kako slap koji poznajemo nije „prirodni“ oblik slapa budući da je još 1958. godine, kako bi se privremeno zaustavilo urušavanje i regresivna erozija, izgrađena betonska kruna koja je napravljena tako da se voda kod prelijevanja rasprskava, što je slapu davalo poseban čar. Slap je u tom obliku „izdržao“ punih 37 godina, do velikih poplava 1995. i 1996. godine kada je nestao desni dio slapa. Interventna sanacija iz 1997., kojom je izvršeno samo privremeno osiguranje slapa te potpuna sanacija koja je bila planirana za 2004. i koja je doslovno pala u vodu, nisu izazvale toliko prijepora u dijelu lokalne zajednice i medija koliko projekt sanacije započet u rujnu 2007. I dok je struka bila pripravna za brojna moguća iznenađenja na terenu, u prvom redu zbog mekane i porozne strukture sedre te uvijek otvorene mogućnosti nailaska velikih voda, učestala nagađanja o tome da se „betonizacijom“ narušava izvorni izgled i ljepota slapa te kako je na djelu „najgori oblik devastacije prirodne baštine“, unijela su nemir među građane Jajca, ali i sve one koji u oku i srcu nose jedinstvenu ljepotu plivskog bisera. Dio lokalnih dušobrižnika, začudo na čelu s općinskim načelnikom, išao je tako daleko da je u javnost 7. prosinca 2008. plasirana šokantna informacija kako zbog povećanog protoka vode „slap na rijeci Plivi u Jajcu ne postoji“. Stručnjaci koji su radili na projektu sanacije korita i slapišta rijeke Plive i tada su potvrdili da su sve projektirane intervencije izvedene sukladno pravilima struke i uz najveće mjere osiguranja kako bi se sačuvao ovaj jedinstven prirodni fenomen. Vidljivi dijelovi sanacijskih radova, iako to nije predviđeno projektnom dokumentacijom, uklopljeni su u okoliš na način da su vertikalni dijelovi bočnih obalnih zidova obloženi neobrađenim kamenom, čime su u vodu pale tvrdnje onih koji su u „betonizaciji“ pronašli razloge zbog kojih je povučena kandidatura povijesnog grada Jajca na listu svjetske kulturne baštine. Naime, tijekom trajanja projekta sanacije korita i slapišta rijeke Plive objavljeno je izvješće ICOMOS-a u kojem stoji da nominacijski dokument ne ispunjava kriterije za upis Jajca na listu svjetske kulturne baštine UNESCO-a. Ali ne zbog „betonizacije“ kako su neki priželjkivali, već zbog tadašnjeg urbanističkog kaosa i bespravne gradnje u povijesnoj jezgri grada Jajca, ali i nedostataka samog nominacijskog dokumenta kojemu je nedostajao ozbiljan plan upravljanja u novim granicama zaštite.

Spriječena daljnja erozija

Sanacijskim radovima spriječena je daljnja erozija, a korito rijeke Plive u najvećoj mogućoj mjeri očuvano u prirodnom stanju koje omogućava stvaranje uvjeta za oporavak sedrotvorca, odnosno rast sedre. O složenosti izvedenog projekta dovoljno govori činjenica da su korito i slap, zbog mekane i porozne strukture sedre, izrazito osjetljivi kako na prirodne promjene, tako i na sve ljudske zahvate. Izvođenje građevinskih radova koji su imali za cilj poboljšanje stabilnosti slapa u takvim okolnostima vrlo je osjetljiv proces, podložan brojnim nepredvidivim iznenađenjima kao što je to bio slučaj kada je u samoj kruni vodopada, uz već urušeni desni bok slapa, otkrivena velika kaverna – pedina koja je „gutala“ sav dotok Plive i kroz zid desnog boka vodopada slijevala je u Vrbas, ostavljajući pritom ploču slapa, kao i sam slap bez vode. Kako se ovakve situacije, iako očekivane, nisu mogle unaprijed predvidjeti, bilo je nužno dopunjavanje projektnog rješenja zbog poduzimanja dodatnih mjera za poboljšanje stabilnosti slapa. Inače, projektnu dokumentaciju kojom je izvršena sanacija desnog boka i bućnice slapa, ali i sanacija korita rijeke Plive na potezu pragova 1-6, čime je osigurano da pri minimalnoj protoci voda bude ravnomjerno raspoređena na desnoj i lijevoj strani slapa, pripremili su Energoinvest d.d. Sarajevo i Elektroprojekt d.d. Zagreb, a revidirao Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo. O složenosti projekta koji je struka ocijenila jednim od najzahtjevnijih i najsloženijih građevinskih projekata ne samo u BiH nego i u regiji, govore i podaci stručnog nadzora koji je povjeren PTS Baring Jajce i prema kojima su radnici Heringa d.d. samo u III. fazi projekta izbušili preko 1.500 metara bušotina u koje je postavljeno više od 80 armirano-betonskih šipova, od kojih su neki dužine i 30 metara, a ugrađeno je 4.000 kubika betona, 500.000 željeza, dok je za oblaganje kamenom svih betonskih površina, ispunjenje pećina u podnožju slapa i postavljanje gabiona na desnoj strani utrošeno više stotina kubika kamena. Na ovaj način učvršćena je desna strana vodopada, a izgrađena bućnica, dubine pet metara, koja amortizira udare vode s vodopada i sprječava potkopavanje istog.

Ivana Rezić-Slišković, voditeljica radova na sanaciji i uređenju slapa u Jajcu – ispred tvrtke Hering d.d., kaže da je za izvođača najveći problem tijekom radova na sanaciji korita i slapišta rijeke Plive bila činjenica da se radi o nepristupačnom terenu, neposredna blizina samog vodopada i preusmjerenje vodotoka rijeke Plive k toku rijeke Vrbasa.
„Na mjestu vodopada se rijeka Pliva ulijeva u Vrbas tako da smo bili okruženi s dvjema rijekama s dvije strane i padinom visine trideset metara na desnom boku vodopada“, kaže Rezić-Slišković. Naglašava kako se bilo jako teško boriti se svakodnevno s prirodnim silama.
„Morali smo izgraditi najprije jedan pristupni put koji je usječen u samu stijenu, desnog boka, formirati radne platoe na kojima bi smo mogli izvoditi radove, regulirati vodotok rijeke Plive. Napravili smo kanal rijeke Plive od dvadeset pet metara u koji smo preusmjerili cijelu rijeku Plivu da bismo uopće mogli izvoditi radove. Sam iskop je rađen u podnožju vodopada, dok je iznad stajao bazen pun vode na visini od 25 metara. Postojala je stalna opasnost od odrona“, priča o uvjetima rada na sanaciji ovog vodopada Ivana Rezić-Slišković.

Kada je u pitanju suradnja s općinskim vlastima, izvođaču radova je najviše smetao negativan medijski publicitet koji je širio načelnik ove općine. Stručni konzultant projekta prof. dr. Zoran Milašinović potvrdio je kako je projektom regulacije korita postignuto smanjenje razorne moći vode kod velikih protoka i zaštićen priobalni teren od mogućih poplava, a u koritu su stvoreni maksimalni uvjeti za stimuliranje razvitka sedre po kojoj je slap nadaleko poznat i koja je pokazatelj njegove očuvanosti, ali i visoke čistoće i kvalitete voda Plive.
– Vrijednost i ljepota korita i slapa niti jednom tijekom izvođenja radova nisu bili dovedeni u pitanje, a sanacijom su stvoreni uvjeti za nastavak procesa stvaranja sedre koja je bitan element očuvanja prirodnog fenomena slapa u Jajcu, ističe prof. dr. Milašinović. Ono što posebno veseli jest činjenica kako je, unatoč brojnim nepredviđenim situacijama koje su iziskivale dodatno projektiranje i izvođenje radova, a samim tim i prolongiranje roka za završetak sanacije, ukupna vrijednost projekta ostala gotovo unutar sredstava koja su proračunom odobravana glavnom investitoru, Federalnom ministarstvu okoliša i turizma.

Turistički brend

Završetak sanacije slapišta i korita rijeke Plive te hortikulturalno uređenje obale, nedvojbeno otklanjaju svaku sumnju u opravdanost i uspješnost projekta kojim je očuvano iznimno prirodno i gospodarsko blago ne samo Jajca nego i šire, a koji je tako dugo osporavan u dijelu lokalne zajednice i medija. Da je riječ o iznimno uspješnom projektu, potvrdila je i aktualna ministrica okoliša i turizma koja je tijekom nedavnog posjeta Jajcu naglasila kako je za grad Jajce i Bosnu i Hercegovinu ovaj slap unikatan turistički brend, a tom je prigodom najavila i nastavak podrške okolišnom uređenju prilaznih putova na slapu. Da je i lokalna zajednica zadovoljna, potvrđuje i Jozo Budeš, predsjednik Općinskog vijeća Jajca, ističući zahvalnost Federalnom ministarstvu turizma na čelu s ministrom Nevenkom Hercegom koje je najzaslužnije za realizaciju i provedbu ovog projekta. Ističe kako je u početku bilo malo negodovanja od općinskih vlasti zbog načina realizacije oko betoniranja slapa, ali da su se na kraju svi složili kako je ipak izabrana najbolja metoda da bi se slap očuvao. Izražavajući zadovoljstvo završetkom projekta u čiju je realizaciju za vrijeme ministarskog mandata i sam uložio ogroman trud boreći se protiv brojnih opstrukcija koje su od početka pratile ovaj projekt, sveučilišni profesor dr. Nevenko Herceg, koji studentima predaje i politiku zaštite okoliša, ističe kako je prirodna baština vrijednost koju smo naslijedili i da nitko nema pravo zatvarati oči pred činjenicom kako je njena zaštita i očuvanje zadaća svakog pojedinca koji razmišlja o zajedničkoj budućnosti.
– Zaštita prirodne baštine mora biti iznad pojedinačnih sebičnih i materijalnih interesa. Projekt sanacije korita i slapišta rijeke Plive od početka držim dobrim ulaganjem u budućnost generacija koje će doći poslije nas, u prosperitet Jajca i u naš zajednički iskorak prema okolišno osviještenoj Europi, kaže prof. Herceg.

Završetkom sanacije stvoreni su ponovno uvjeti da sedra, koja se rađa u čistoj, slatkoj, hladnoj vodi žuborećih brzaka Plive, opet bude ne samo ukras slapa, nego i barometar njegove očuvanosti i još više mjerilo svijesti lokalne i šire zajednice o potrebi čuvanja ovog jedinstvenog prirodnog fenomena u najužem dijelu kraljevskoga grada Jajca.

I opet teče, teče jedan slap…

Marija Medić / VLM