Građani BiH koji žive u inozemstvu, a procjenjuje se da ih ima oko 1,4 milijuna, koji su većinom iz domovine izbjegli tijekom agresije, svojim obiteljima i prijateljima u BiH od 1998. do prošle godine poslali su skoro 33 milijarde KM!
Bitan segment
Podaci su to Centralne banke (CB) BiH koja je o ovim doznakama vodila evidenciju upravo od 1998. godine.
Najveća doznaka u ovih 17 godina bila je 2007., kada je na račune građana uplaćeno 2,770 milijardi KM, a najmanje novca od dijaspore stiglo je 2002. i to 1,966 milijardi. U većini ovih godina doznake su premašivale brojku od dvije milijarde KM, osim u tri godine, 2002., 2003., i 2010.
Prema riječima direktora Ekonomskog instituta pri Ekonomskom fakultetu u Sarajevu Muamera Halilbašića, doznake koje na račune građana stižu iz inozemstva od rodbine ili prijatelja veoma su bitne za cjelokupni ekonomski sistem BiH.
– Vrlo je bitno da su one stabilne jer se onda ljudi mogu oslanjati na njih. Mi imamo ogroman deficit u trgovinskoj razmjeni i punimo ga kroz razne usluge i ovim doznakama i to su dva ključna mehanizma. Da ih nema, mi ne bismo imali načina da podnesemo ovoliki trgovinski deficit. Cijeli ovaj sistem je održiv zbog toga – ističe Halilbašić.
On dodaje kako doznake iz inozemstva čine i bitan segment bruto društvenog proizvoda (BDP).
Nevidljivi tok
– Naš BDP iznosi oko 26 milijardi KM, a doznake su skoro tri milijarde, što je više od 10 posto BDP-a. Mi smo jedna od zemalja koja ima najjaču dijasporu u smislu da imamo mnogo građana koji žive tamo. Radili smo istraživanje i došli do podataka da te doznake stižu u BiH više puta godišnje i one se koriste uglavnom za tekuću potrošnju. U nekim zemljama su one rjeđe, ali veće i koriste za neke investicije – dodaje Halilbašić.
Ekonomista Vanjskotrgovinske komore BiH Duljko Hasić za naš list ističe kako doznake iz inozemstva čine ključni moment u ekonomiji BiH.
– Trgovinski deficit se popunjava investicijama i doznakama, a investicije su na poražavajućem nivou, što znači da su nam doznake jedini izvor za krpljenje deficita i, nažalost, za preživljavanje većine građana, jer to je značajan i ključni izvor financija za većinu domaćinstava. Ali, mislim da to nije konačna cifra, jer najmanje još toliko novca stiže nevidljivim tokom, tj. “iz ruke u ruku”, kada rodbina dođe na odmor u BiH ili za praznike – zaključuje Hasić.
Doznake po godinama
1998. – 2,013 milijardi KM
1999. – 2,017 milijardi KM
2000. – 2,016 milijardi KM
2001. – 2,007 milijardi KM
2002. – 1,966 milijardi KM
2003. – 1,973 milijardi KM
2004. – 2,317 milijardi KM
2005. – 2,318 milijardi KM
2006. – 2,468 milijardi KM
2007. – 2,770 milijardi KM
2008. – 2,522 milijardi KM
2009. – 2,010 milijardi KM
2010. – 1,984 milijardi KM
2011. – 2,008 milijardi KM
2012. – 2,093 milijardi KM
2013. – 2,145 milijardi KM
2014. – 2,275 milijardi KM