Predstavljanje knjige poezije “Luč Hrvata” pjesnika Ante Nadomira Tadića Šutre

Još jedan u nizu kulturnih događaja u kinu Theatre.

Petak, 20. ožujak
19.00h
Kino Theatre

ŽIVOTOPIS

Ante Nadomir Tadić Šutra rođen je u Otoku na Cetini, zaseok Ovrlja, na blagdan Svetoga Roka, 16. kolovoza 1963. Od 5. kolovoza 1995. živi i djeluje u hrvatskom kraljevskom gradu Kninu. Piše pjesme i prozu. Umirovljeni je časnik Hrvatske vojske. Diplomirao je na Sveučilištu u Zadru, na Odjelu za informatologiju i komunikologiju. Profesor je komunikoloških predmeta. Izabran je u nastavno zvanje predavača u području društvenih znanosti, polje informacijske i komunikacijske znanosti, grana komunikologije.
Objavljivao je poeziju i prozu u dnevnim novinama, tjednicima i periodičnim publikacijama, nastupao na programima radija i televizije u domovini i dijaspori.

Objavio je devet samostalnih knjiga poezije:
Antonija sanja avione (Split, 1992., preveli na njemački jezik: Vjera Siebelt, Johana Feest, Dragutin Šantek, Kurt Seinitz ),
Mogao bih te noćas voljeti (Split, 1993.),
Ne daj se Cetino (Trilj, 1994.),
Zazvonite zvona sa svih zvonika (Knin, 1997.),
Molitva na kamenome pragu (Knin, 1999.),
Rađaj, Jelena (Zagreb, 2004., prvo izdanje i 2006., drugo izdanje),
Hrvatica (Knin, 2007.),
Ratnik i pjesnik (uz knjigu, snimio i CD s vlastitim krasnoslovima; Knin, 2009.),
Lipa moja vilo (sonetni vijenci, Knin, 2012.).

Zastupljen je u petnaest antologija i skupnih knjiga:
Krik ranjene duše, priredio fra Mario Jurišić (Split, 1994.)
Zvono, Janjevački godišnjak, urednik Matej Glasnović, Zagreb, 1998.)
Ponosna Hrvatska (skupna: Časnički klub 242, Zagreb, 1999.),
Kninski pisci svome gradu (skupna: Knin, 2000.),
More vedrine (skupna: Naklada Bošković, Split, 2004.),
Dunav u hrvatskom pjesništvu od srednjovjekovlja do danas (skupna: K. Krešimir, Zagreb, 2005.),
Svjedoci vremena (skupna: Knin, 2005.),
Ante Bruno Bušić – bard i mučenik hrvatskog državotvorja (skupna: Imotska krajina, Imotski, 2008.),
Vedri Vidra (HKD Napredak – Split, Split – Dubrovnik, 2008.),
Kuća svemoguća (skupna – čitanka za drugi razred osnovne škole, Alfa, Zagreb, 2009.),
Da se nikad ne zaboravi (skupna: UHBL PTSP Osječko-baranjske županije – ogranak Đurđenovac – Koška, Osijek, 2010.),
Antolgija pjesama 21. stoljeća hrvatskog urbanog pjesništva, priredio Milenko Ćorić-Mika Hrvatska se srcem brani, antologija hrvatske domoljubne poezije, priredio Mladen Pavković
Naša velečasna maslina, priredio Mladen Vuković
Epistole, autora Roka Dobre (Naklada Bošković, Split, 2011.)

Neke pjesme su mu prevedene na: njemački, engleski i slovenski jezik.
Objavio je i deset znanstvenih i stručnih radova:
Turistička valorizacija kulturne baštine Pet crikvah na Kosovu (Sveučilište u Zadru, Zadar, 2005.), Knin – deset godina kulture (Knin, 2005.), Tin poslije Tina (Kijevo, 2006.), Kratka povijest Knina od 1813. do 1995. (Knin, 2007.), Knin – ključ Hrvatske i vrata Dalmacije (monografija; Knin, 2007.)., Gotovčev boravak u Kninu (Kijevo, 2007.), Grad Knin (monografija: Gradovi i općine Republike Hrvatske, ur. Slavko Šisler, Nakladničko trgovačko društvo Mato Lovrak, Zagreb, 2007., II. dio, str. 937. – 946.), Općina Biskupija (knjiga ista, str. 956. – 960.) Percepcija Kaštelanove zavičajne i ljubavne poezije (Kijevo, 2008.), Ironija i ćud ljudi i krajobraza u Raosovoj noveli Gospodine, dobro nam je ovdje (Kijevo, 2009.).

Predsjednik je Kulturnoga vijeća grada Knina. Član je Društva hrvatskih književnika Herceg-Bosne i Društva hrvatskih skladatelja. Za svoj književni i kulturni rad dobio je nagrade: Grada Knina, Općine Kijevo, Općine Otok Dalmatinski, Grb Županije Šibensko-kninske te Zlatno pero Veleučilišta „Marko Marulić“ u Kninu.
Luč Hrvata, njegova je deseta knjiga(uz knjigu, snimio i CD s vlastitim krasnoslovima te uglazbljene uspješnice: Ne daj se Cetino, Stina pradidova…, Knin, 2014.). Ovom, jubilarnom, desetom knjigom, ukupno je zastupljen u tridesetpet djela, čime simbolično i slavi tridesetpetu obljetnicu književnoga stvaralaštva, jer je prvu objavljenu pjesmu, Nikolini za rođendan, napisao godine Gospodnje 1979.

Prethodni članakKiseljak spreman za nove glazbene talente- drugi festival pjesme i plesa „KISS STARS“
Sljedeći članakPredstavnički dom Parlamenta F BiH danas potvrđuje imenovanja novog saziva Federalne vlade