Potvrđena optužnica protiv pripadnika Armije RBiH za zločin u Križančevom selu?

Dnevnik.ba neslužbeno doznaje kako je Sud BiH potvrdio optužnicu Tužiteljstva BiH protiv osmorice bivših pripadnika Armije RBiH za zločin na ratnim zarobljenicima i civilima hrvatske nacionalnosti u Križančevom selu nadomak Viteza počinjen 22. prosinca 1993. godine.

Sud BiH je, kako neslužbeno saznajemo, potvrdio optužnicu Tužiteljstva BiH protiv osmorice bivših pripadnika Armije RBiH za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva počinjen uojistvom najmanje 12 vojnika HVO-a koji su se prethodno predali.

Optužnica Posebnog odjela za ratne zločine Tužiteljstva BiH potvrđena na Sudu BiH tereti Ibrahima Purića, zv. ”Ibro”, rođenog 1953. godine u mjestu Dolac, Ibrahima Tarahije, rođenog 1959. godine u Vitezu, Nijaza Sivre, rođenog 1957. godine u Vitezu, Rušita Nurkovića, rođenog 1958. godine u Seošnici, Crna Gora, Almira Sarajlića zvanog “Roki”, rođenog 1968. godine u Travniku, Šaćira Omanovića, rođenog 1973. godine u Vitezu, Kasima Kavazovića, rođenog 1972. godine u Travniku i Sadika Omanovića, rođenog 1968. godine u Vitezu za kaznena djela ratnog zločina nad zarobljenicima i civilima.

Optuženi se terete da su za vrijeme rata i oružanog sukoba između Armije RBiH i HVO-a, u svojstvu zapovjednika i pripadnika Armije RBiH s područja središnje Bosne i Viteza, optuženi Purić u svojstvu zapovjednika 325. brdske brigade A RBiH i zapovjednika Taktičke grupe (TG) Sjever 3. Korpusa Armije RBiH, optuženi Tarahija u svojstvu zapovjednika III bataljona 325. bbr. A RBiH, optuženi Sivro u svojstvu pomoćnika zapovjednika za sigurnost 325. bbr. A RBiH, optuženi Nurković u svojstvu pomoćnika zapovjednika za moral, informativno-propagandnu djelatnost (IPD) i vjerska pitanja (VP) 325. bbr. A RBiH, te preostala četvorica optuženih u svojstvu pripadnika 325. bbr. A RBiH, postupali suprotno odredbama ženevskih konvencija o zaštiti ratnih zarobljenika i civilnih osoba za vrijeme rata.

Oni su optuženi za ratni zločin počinjen nad žrtvama hrvatske nacionalnosti na području Križančevog Sela, Šafradina i Dubravice, gdje je 22. 12. 1993. godine ubijeno najmanje 12 zarobljenih pripadnika HVO-a koji su se prethodno predali, kao i dvije civilne osobe, žene hrvatske nacionalnosti, te vršeno pljačkanje i uništavanje imovine. Tijela ubijenih su razmijenjena 40 dana nakon zločina.

Također, pojedini osumnjičeni, u svojstvu zapovjednika jedinica A RBiH, terete se da su direktno sudjelovali u počinjenju zločina te da nisu poduzeli aktivnosti da spriječe zločine te procesuiraju i kazne počinitelje piše Dnevnik.ba.

Navedeni ratni zločin predstavlja jedno od najvećih stradanja žrtava hrvatske nacionalnosti na području Središnje Bosne u proteklome ratu, gdje je u napadu ubijeno više desetaka žrtava, a imovina opljačkana i uništena.

Optuženi se terete za kazneno djelo ratni zločin protiv ratnih zarobljenika i ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 173. KZ-a BiH.