Potpuni bankrot Federacije!

Ministarstvo financija Federacije BiH upozorilo je da će iznos sredstava za otplatu vanjskog duga u sljedećim godinama premašiti zakonski limit, ukoliko prihodi FBiH ostanu na sadašnjoj razini. Prema podacima ovog ministarstva, 30. lipnja 2011. godine ukupan dug FBiH iznosio je 5,3 milijardi KM, od čega je vanjski dug 3,87 milijardi KM. Za otplatu kredita koji dospijevaju u ovoj godini iz proračuna FBiH bit će isplaćeno 290 milijuna KM, što je u okviru zakonskog limita, a na kraju iduće godine dug proračuna FBiH iznosit će oko 579 milijuna.

Zakonski limit

S obzirom na rokove povučenih sredstava od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), već 2013. godine servisiranje duga moglo bi premašiti zakonski limit, ističu u Ministarstvu financija FBiH. Stoga federalne vlasti moraju početi razmišljati o mjerama opreza prilikom odluka o novim kreditima koji utječu na strukturu vanjskog duga čija se otplata vrši iz proračuna FBiH. Mora se planirati veća štednja ili je financijski krah neizbježan. Prema tvrdnjama ekonomskih stručnjaka, novo zaduživanje bi trebalo zasnivati na koncesijskim uvjetima novih kredita, financiranju prioritetnih investicija, prenošenju zaduženja na nove korisnike pod uvjetom da vraćaju kredite iz vlastitih prihoda. No, da je financijska kriza u FBiH sve teža, moglo se zaključiti nedavno iz poruke MMF-a kako je došlo vrijeme za prodaju telekom-operatera u FBiH i elektroprivreda.

Alarmantni podaci

Kako se dio vanjskog duga FBiH supsidijarno prenosi na krajnje korisnike, bez tog dijela on iznosi 2.740.260.000 KM. Međutim, problem je što županije, općine te javna poduzeća kasne s otplatom. Uz to Europska unija vrši stalne pritiske za racionalizacijom administracije u FBiH, koja predstavlja ogroman teret njezina proračuna. Prema službenim podacima, ukupan broj zaposlenih u javnom sektoru (državna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje) u Federaciji BiH je 47.000. To je skoro 10.000 više od prosječnog broja radnika u obrazovanju (38.261 zaposlenik), a 17.000 više nego u zdravstvenom sektoru (zdravstveni sektor i socijalni rad 30.000). Ekonomsko blagostanje ne donosi velik broj zaposlenika u administraciji, nego jačanje gospodarstva u kojoj mnogi građani mogu naći zaposlenje. Upravo je to ključni problem, jer su u posljednje dvije godine investicije u FBiH gotovo minimalne. Stoga su proračuni postali izuzetno preopterećeni i Federacija BiH već plaća cijenu nekontroliranog zapošljavanja u administraciji. Oko 45 posto BDP-a troši se na javnu potrošnju. Udio javne potrošnje u BDP-u u Europskoj uniji je 35.8 posto, a u zemljama regije, primjerice u Hrvatskoj, iznosi 49 posto, u Srbiji 44 posto itd. Promatrajući Federaciju BiH kroz statistiku, podaci jasno govore da se preko 60 posto proračuna troši na plaće i druga primanja, što je skoro dva puta više nego u zemljama EU-a, gdje je taj postotak od 35 do 45 posto. Naime, izvršna vlast sa svojim upravama troši čak 65 posto plaća državne uprave, odnosno oko 50 posto proračuna. U većini županija Federacije BiH preko 50 posto proračuna ide na plaće i naknade radnika državne uprave. U općinskim administracijama oko 75 posto proračuna ide na plaće i naknade zaposlenih u državnoj upravi. O tome zorno svjedoče podaci prema kojima su ukupno naplaćeni javni prihodi svih razina vlasti u BiH, financiranjem u 2010. godini, iznosili – 11,114 milijardi KM, od toga su: zajedničke institucije BiH – 0,906 milijardi KM, Federacija BiH – 6,622 milijardi KM od toga: proračun FBiH – 1,542 milijardi KM s financiranjem 322,7 milijuna KM.

Zlatko Tulić / VLM