Jedna od osnovnih namirnica za koju bh. građani izdvajaju više novca je i mlijeko, a veći iznosi se izdvajaju i za jaja te piletinu.
Vesna Pećanac, popularna glumica, posebno poznata po ulozi Jeke u popularnom serijalu “Đekna još nije umrla, a kada će, ne znamo”, danas je jedna od onih koji žive na rubu egzistencije. Naime, kako su potvrdile i fotografije koje su se prije nekoliko dana pojavile na Twitteru, Vesna trenutačno igra u “najtragičnijoj životnoj ulozi” – redovita je korisnica kuhinje Vjerskog dobrotvornog starateljstva u Beogradu u koju svakodnevno odlazi po tople obroke, piše Večernji list.
Rapidan rast
Nažalost, Vesna nije jedina koja si ne može priuštiti koricu kruha ili sama pripremiti obrok. Takvih je sve više diljem BiH, čemu svjedoče podaci i iz mostarskog Crvenog križa koji kroz nekoliko dana zaprimi i do 70 zahtjeva za korištenje usluga javne kuhinje. Da broj korisnika rapidno raste, za BHRT je ispričao Alen Kajtaz, tajnik Crvenog križa Grada Mostara. – To je povećanje sigurno od 20 posto. Tu je 50, 60 do 70 ljudi koji zovu, ne na mjesečnoj bazi, svakih deset dana imamo po 70 zahtjeva za uključenje u kuhinju – kazao je Kajtaz, dodajući kako bi broj korisnika, kaže, zbog poskupljenja, mogao nastaviti rasti. – Sve brojke i statistički pokazatelji govore da će rast korisnika biti proporcionalan rastu cijena. Ljudi ostaju bez posla. Veliki broj je onih koji se ne snalaze u ovom razdoblju. Nažalost, takva je situacija u cijeloj BiH – kazao je Kajtaz.
No, osim onih koji dolaze po svoje obroke, raste i broj onih kojima se hrana dostavlja na kućne adrese. – Ne vraćamo nikoga. Obiđemo potencijalne korisnike toplog obroka i vidimo kakvo je stanje te ako su stvarno za topli obrok, nastojimo ih uvrstiti da dobivaju dnevno barem jedan obrok. Potražnja za toplim obrocima rasla je sigurno za 20 posto, a čak 50 posto je povećan broj korisnika paketa hrane u odnosu na prošlu godinu – kazala je Sabina Merdan iz Udruge “Zajedno za naš grad”. Da se, zapravo, bh. građani sve teže nose s poskupljenjima koja više nisu zanemariva, za BHRT je prokomentirao i Marko Romić, spec. traumatske psihologije. – Mi, na žalost, tonemo sve dublje i dublje. Dogurali smo dotle da nam otvaranje javnih kuhinja postaje društveni događaj koji zauzima važno mjesto. Nedavno sam pročitao da je otvorena javna kuhinja za bebe. Mislim da je to tragedija i katastrofa – kazao je Romić.
Da se ovoj, kako kaže Romić, katastrofalnoj situaciji u skorije vrijeme ne nazire kraj, svakodnevno pokazuje rast cijena osnovnih životnih namirnica čije su cijene rasle od prvog dana nove godine. Brašno je poskupjelo za 30 posto, a očekuje se i rast cijena pekarskih proizvoda. Rast cijena brašna neće se zaustaviti na ovome, a glavni razlozi za to su poskupljenje električne energije i rekordne cijene pšenice na burzama. Tako je brašno u BiH već poskupjelo za 30 posto, a očekuje se rast cijena pekarskih proizvoda od 10 do 20 posto. Kako je ranije potvrdio Zoran Kos, predsjednik Udruge mlinara Republike Srpske, vreća bijelog brašna od 25 kilograma sada stoji od 24 do 26 maraka. – Ovo su cijene brašna koje mlinari prodaju jer su imali zalihe pšenice koje su ranije nabavljali po cijeni od oko 200 eura po toni, dok će sada nova nabava pšenice podizati cijenu brašna jer je pšenica prešla iznos od 300 eura po toni – kazao je Kos navodeći kako je moguće očekivati daljnji rast cijena. Podsjetimo, već do sada su u svim pekarnicama poskupjeli proizvodi, a za pecivo za koje se do prije tri ili četiri mjeseca izdvajalo 0,80 feninga, danas se izdvaja do 1,20 KM.
