Pomoć od 37 milijardi eura u borbi protiv pandemije, i BiH na listi

Skoro stopostotnom većinom glasova Europski parlament usvojio je tri zakonodavna prijedloga Europske komisije za saniranje posljedica pandemije virusa COVID-19 u državama članicama Europske Unije i zemljama kandidatima za članstvo.

Poslanici su usvojili Inicijativu za ulaganje u odgovor na korona virus, koji će državama članicama omogućiti korištenje 37 milijardi eura za borbu sa posljedicama krize. Novac je osiguran iz strukturnih i investicionih fondova Unije, iz kojih svake godine države članice primaju novac za predfinanciranje projekata. Sredstva koja ostanu neiskorištena moraju biti vraćena u proračun EU, a u slučaju prošle godine to iznosi skoro 8 milijardi eura, novac koji će sada države moći da zadrže. Izračunato je da bi taj iznos mogao biti dopunjen sa oko 29 milijardi eura predviđenih za sufinanciranje EU.

Usvojene su i izmjene Fonda solidarnosti EU, kojima su proširenje oblasti u kojima se mogu koristiti, ne samo za pomoć pri prirodnim katastrofama, već i značajnom ugrožavanju javnog zdravlja. Kako je predviđeno, za hitne intervencije pri katastrofama može biti izdvojeno i do 100 milijuna eura. Novac će moći da bude iskorišten za sprovođenje mjera za brz odgovor, ukljućujući medicinsku pomoć ugroženom stanovništvu i zaštitu građana od zaraze, sprovođenjem preventivnih mjera, mjera praćenja i mjera za ublažavanje udara na zdravlje stanovništva.

Također, izmjenama je predviđeno da ta pomoć bude dostupna ne samo zemljama članicama, već i zemljama kandidatima za članstvo u EU.

Poslanici Europskog parlamenta usvojili su i incijativu Europske komisije da se zaustave takozvani „letovi duhova“. U skladu sa aktualnim europskih propisima, aviokompanija može izgubiti unaprijed određene termine za polijetanje i slijetanje, ukoliko ne obavlja najmanje 80% letova predviđenih ugovorom, zbog čega su one prinuđene da obavljaju veliki broj letova na kojima nema putnika. Na taj način one troše ogromne količine goriva, negativno utiču na okolinu, a same su izložene ogromnim troškovima za koje nemaju pokriće. Zbog toga je taj dio propisa stavljen izvan snage, počevši od 23. siječnja, kada je zatvoren prvi aerodrom u Kini do lipnja ove godine.

Sjednica je održana u gotovo praznoj sali Europskog parlamenta u Bruxellesu, jer su skoro svi poslanici prihvatili prijedlog predsjednika Europskog parlamenta Davida Sassolija da, iz sigurnsnih razloga, u raspravi i glasovanju sudjeluju elektronskim putem. Članovi parlamenta su kod svojih kuća tiskali formulare na kojima su glasovali, potpisivali ih, skenirali i slali elektronskom poštom u Parlament.

Prethodni članakMedicinsko osoblje zeničke bolnice smješta se u Studentski centar
Sljedeći članakBrojne prijave zbog povećanja cijena brašna, ulja i šećera u BiH