Pogodite u čemu BiH prednjači u odnosu na susjede?!

altOd izbijanja svjetske ekonomske krize 2008. godine, ukupan broj zaposlenih u poduzećima najviše je smanjen u Hrvatskoj i Sloveniji, za kojima slijedi Srbija, a zatim i ostale zemlje u regionu, navedeno je u analizi koju je uradio ekonomski analitičar Miroslav Zdravković.

Poređenje broja zaposlenih pokazuju da su najteže pogođene krizom bile Slovenija i Hrvatska, a najmanje Crna Gora i Makedonija.

Ukupan broj zaposlenih u poduzećima najviše je smanjen u Hrvatskoj – pad za 9,9 %, mada u slučaju te države postoji sezonski efekat, jer je najmanje zaposlenih u ugostiteljstvu na kraju godine, u Sloveniji, za 9,2 %, Srbiji za 6,4 %, Crnoj Gori 3,1 %, a najmanje u Bosni i Hercegovini (BiH) 2,6 %, navedeno je u analizi koju je Zdravković dostavio Tanjugu.

Zbirni broj zaposlenih u državnoj upravi, zdravstvu i obrazovanju jedino je smanjen u Crnoj Gori, za 2,5 posto, dok je najviše povećan u BiH za 7,7 posto. U Srbiji su ova tri sektora zajedno imali rast broja zaposlenih za 3,1 posto, u Hrvatskoj je on 3,7 posto, a u Sloveniji 5 posto.

Zaposlenost van ove tri djelatnosti najviše je smanjena u Hrvatskoj (13,9 posto), zatim u Sloveniji (12,8 posto), Srbiji (9,6 posto), BiH (5,8 posto), a najmanje u Crnoj Gori (3,4 posto).

Broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji je najviše smanjen u Srbiji (18 posto), Hrvatskoj (17,7 posto) i Sloveniji (17,1 posto), dok je u BiH ono iznosio 9,8 posto.

Crna Gora ima najmanji udio u ukupnoj zaposlenosti radnika u prerađivačkoj industriji, a kada se ona isključi ostali sektori su ostvarili rast broja zaposlenih za 3,7 posto.

Najveći pad broja zaposlenih u građevinarstvu imala je Slovenija (35,8 odsto), praćena Hrvatskom (20,4 %), Srbijom (16,6 %), BiH (14,4 %), dok je u Crnoj Gori pad bio najmanji (10,8 %).

Najveći rast prosječne zarade imala je Crna Gora (12,8 %), praćena Slovenijom (10,4 %), Srbijom (8 %) i BiH (6,8 %), dok je u Hrvatskoj povećanje iznosilo 0,1 %.

Najveći rast prosječne zarade, bez tri djelatnosti, imala je Crna Gora (13,7 %), praćena Slovenijom (11,7 %) i Srbijom (11,3 %), BiH je imala rast od 7,1 %, a Hrvatska 0,8 %. Srbija ima u prosincu uvijek najveće zarade, tako da je uzimanje bilo kog drugog mjeseca svrstava uz Hrvatsku po stagnaciji zarada.

Fond isplaćenih zarada povećan je u Crnoj Gori za 9,3 %, u BiH za 4,1 %, Srbiji za 1,5 %, Sloveniji za 0,3 %, dok je u Hrvatskoj smanjen za 9,1%.

Zbirni fond zarada u upravi, zdravstvu i obrazovanju najviše je povećan u BiH (11,4 %), Sloveniji (9,2 %), Crnoj Gori (7,6 %), Srbiji (3,8 %), a najmanje u Hrvatskoj (3,2 %).

Ostali sektori, u slučaju izuzimanja uprave, obrazovanja i zdravstva imali su rast fonda zarada u Crnoj Gori (9,9 %), BiH (1 %), i Srbiji (0,5 %), dok je smanjenje zabilježeno u Sloveniji (2,6 %) i Hrvatskoj (13,2 %).