Piletina postala luksuz: Hoće li cijene rasti i ima li nestašice?

Cijena pilećih proizvoda dostigla je skoro druge prerađevine od mesa. Za kilogram pilećih prsa potrebno je izdvojiti preko devet KM, dok su uporedo drastično poskupili i drugi proizvodi od piletine.

Trenutna cijena ne bi trebalo više da se povećava, a za sve je odgovorno poskupljenje sirovina koje se koriste u proizvodnji stočne hrane kaže za ATV Velibor Popović, predsjednik UO Zajednice živinara Republike Srpske.

“Na svjetskom i domačem tržištu je došlo do enormnog poskupljanja uglavnom svih komponenti stočne hrane, ali su ipak najveća poskupljenja u strateškim sirovinama kukuruzu i soji. Za primjer možemo navesti cijenu kukuruza, koja je u istom period prošle godine iznosila 320-330 KM/t, danas se nabavalja po cijeni od 480-500 KM/t. Sličan odnos povećanja cijene je i kod sojine sačme”, kaže Popović i poručuje da cijena pilećeg mesa više ne bi trebalo da raste.

“Smatramo da cijene pilećeg mesa više ne bi trebale rasti, prosto iz razloga što su se i cijene ulaznih sirovina ustabilile na tržištu. Takođe, pred nama je sezona žetve soje i kukuruza, tako da i pored sušne godine i lošijih prinosa, smatramo da cijene neće biti više. Takva je uglavnom praksa bila do sada”.

Na prodajnim mjestima možemo čuti da vlada nestašica ovih proizvoda, s čime se u potpunosti ne slaže Popović.

“Ne bismo to ipak trebali tako nazivati, jer je dolazilo do nedostatka određenih dijelova, prvenstvno filea odnosno bijelog mesa. To takođe nije bila praksa svakodnevno ili cjelodnevno. Dešavalo se u poslije podnevnim satima da dođe do nestašice filea. Dva su osnovna razloga za to stanje, jedan je pojačana kontrola na uvozu smrznutog pilećeg filea, tačnije pojačana kontrola kod korišetenja tog filea. U ranijem periodu smo imali dokazane slučajeve da je taj smrznuti file odleđavan i deklarisan kao svježi, te takav prodavan. Ovo krajnji potrošač teško može prepoznati, jer se takva roba uvijek prodaje u rinfuznom stanju. Stoga mi i sugerišemo potrošačima da kupuju originalno upakovane proizvode, jer jedino iza takvih deklaracija možemo sa sigurnošću stajati i znati da se radi o domaćim proizvodima. Drugi razlog za povećanu tražnju je sigurno uticaj dolaska velikog broja naših ljudi iz dijaspore i pored toga odobrenje za organizovanje slavlja. Samim tim je i horeca sektor radio sa uvećanim kapacitetima. Već od ove sedmice se i potražnja vraća u uobičajenu. Inače u našoj proizvodnji je sezonalni uticaj jako izaržen”, kaže Popović.

Da ne bi u narednom periodu trebali osjetiti novo povećanje cijena smatraju i iz Pokreta potrošača Republike Srpske, ali da je opterećenje na standard građana evidentno.

“Ako posmatramo kako se to reflektuje na standard građana, sigurno je da to značajno opterećuje većinu porodica koje nemaju ni približno priliv u porodičnom budžetu koliko bi bilo potrebno za namirivanje svih potreba.

Međutim, navedeno poskupljene treba posmatrati izolovano od rasta drugih cijena od značaja za životni standard građana, te ovo Udruzenje očekuje od Ministarstva trgovine i turizma i Vlade Republike Srpske da ocijeni da li su ispunjeni uslovi za preduzimanje efikasnih mjera neposredne kontrole cijena iz člana 8. Zakona o regulisanju cijena”, poručuju iz Pokreta potrošača Republike Srpske.

Posmatrano na bazi statističkih podataa, stopa inflacije mjerena kretanjem potrošačkih cijena od oktobra 2020. godine bila je u padu svo do februara 2021. godine kada dolazi do naglog skoka za oko tri odsto. U junu imamo blagi pad za oko dva odsto, a u julu vrlo blagi rast.

Iz Pokreta potrošča Republike Srpske poručuju da posmatrano na duži period sigurno ne treba očekivati značajniji rast cijena, jer masa para na tržištu reguliše tražnju i cijene proizvoda na njemu.

Prethodni članakZakazana Javna rasprava za Izdavanje prethodne vodne suglasnosti za dvije MHE u Kruščici
Sljedeći članakUIOBiH predložio novi Zakon o PDV-u: Pooštravaju se kazne