Dragi naši u sklopu kampanje “Ostani doma – Doma je najljepše” nastavljamo s objavom afirmativnih, korisnih i zanimljivih tekstova. Također, u uvodu ovoga teksta želimo naglasiti ukoliko vam je potrebno psihološko savjetovanje možete se javiti u Centar za mentalno zdravlje Vitez, psihosocijalna podrška dostupna je svakim danom 0-24 sata na broj 063/ 526-392. Ukoliko vam je potrebna psihoterapija u vrijeme pandemije koronavirusa, za vas smo osigurali besplatnu uslugu profesionalnog Gestalt psihoterapeuta. Možete nam se javiti porukom putem facebook stranice Vitez.info, Gradsko kazalište mladih Vitez, Ostani doma – Doma je najljepše ili e-maila: domajenajljepse@vitez.info.
„Gdje god da se osvrnemo oko sebe, vidimo stare stvari u novom svjetlu. Jer s promjenom našeg pogleda na svijet mijenjamo se i mi.“
Trenutno je teško i zamisliti kako će sadašnje poteškoće jednog dana biti iza nas, ali neće uvijek biti ovako. Budućnost se ne može predvidjeti i ne znamo što će se točno dogoditi, no činjenica je kako je sve tijekom povijesti bilo i prošlo. Proći će i pandemija, no posljedice će ostati. Ne naziremo kakve će biti i ta neizvjesnost nas plaši. Ne znamo kako ćemo se nositi sa svim izazovima. Mnogi mediji prozvali su ovu pandemiju ratom protiv nevidljivog neprijatelja. Da, nevidljivog, ali jako moćnog složit ćete se.
Zabrinutost i strah normalne su reakcije u situacijama kad se osjećamo ugroženo. Takve emocije moramo prihvatiti, a ne potiskivati što ne znači da im se trebamo pasivno prepustiti. Emocije su proizvod našeg uma te ih možemo preusmjeriti tako da nam budu poticaj, a ne kočnica. Razumljivo je da svi osjećamo određenu količinu tjeskobe, nemira, nervoze, napetosti, ljutnje i straha.
Besmisleno širenje panike pokazalo je kako su negativne emocije još zaraznije od virusa. No, suočavanje s virusom potiče u ljudima puno dobrih stvari: solidarnost, suosjećanje i svjesnost o promjeni u kojoj svi trebamo sudjelovati. Ni u samoj prirodi ništa nije samodostatno, nego sve mora biti međusobno povezano.
Fizička distanca, izolacija, zaštitne rukavice i maske, dezinfekcija, mjere opreza u svim segmentima života svakodnevna su preporuka. Ne možemo dopustiti da drugi rade za nas, a da pri tom ne surađujemo. Neke stvari moramo učiniti za sebe kako bismo se osjećali uravoteženije i kako bismo pomogli bližima.
Često zadnjih dana čujemo riječi tipa: nervozan sam, u strahu, tjeskoban, depresivan, u depresiji sam, umoran, nesretan,…. Možemo li prepoznati o čemu se radi? Što su depresija i anksioznost i kako si možemo pomoći?
Depresija je emocionalno stanje obilježeno velikom tugom i zlim slutnjama, osjećajem bezvrijednosti ili povlačenjem od drugih ljudi. Ljudi u depresivnom stanju najčešće negativno doživljavaju sebe i svoje okruženje. Bezvoljnost pri aktivnostima koje ljudi obavljaju u životu, apatično ponašanje u drugim aktivnostima, premali ili preveliki apetit, problemi sa spavanjem, lijenost ili suicidalno ponašanje su neki od simptoma koji mogu ukazivati ove probleme.
Uočljiviji su simptomi gubitka energije, sniženo osnovno raspoloženje uz osjećaj bezvrijednosti ili krivnje. Javlja se i rizično ponašanje u smislu zlouporabe psihoaktivnih tvari ili alkohola, kompulzivno kockanje, opasna vožnja… Naglašeni su i problemi s koncentracijom te neobjašnjivi bolovi ili tjelesne tegobe.
Anksioznost ili tjeskoba je emocionalno stanje u kojem se ljudi osjećaju nelagodno, prestrašeno ili nemirno, zbog stvari koje ne mogu kontrolirati, predvidjeti ili zbog nečeg što im izgleda opasno i prijeteće.
Kako živimo u vrijeme intenzivnih socijalnih, radnih, kulturoloških, obiteljskih interakcija, navedeno nerijetko u nama ostavlja ožiljke emocionalne prirode što može rezultirati simptomima anksiozno-depresivnog stanja.
Svatko od nas drugačije reagira na stresore i svakodnevne životne traume. Često, naravno na nesvjesnoj razini, niz emocija koje se bude u nama, pretvaramo u tjelesne simptome ili znakove. Tako netko na stres reagira bolovima u želudcu, netko se žali na mučninu, netko ima knedlu u grlu, drhtanje cijelog tijela, lupanje srca, osjećaj nedostatka zraka, znojenje, vrtoglavicu, osjećaj gubitka kontrole a netko na dugotrajan stres razvije hipertoniju (povišen tlak), dijabetes (šećernu bolest), bolesti štitnjače…
Osjećate li učestalo neke ili većinu navedenih simptoma potražite stručnu pomoć. Psihološko savjetovanje ili psihoterapiju.
Savjetovanje je kraći oblik rada na sebi usmjeren na razumijevanje problema i okolnosti koje ga potiču ili podržavaju. On podrazumijeva rad s tzv. situacijskim temama čije rješavanje ne traži ulazak u “dublji” proces rada na sebi.
Cilj psihološkog savjetovanja je pronalazak mogućih rješenja za izlazak iz situacije u kojoj se osoba nalazi.
Dobro je znati da ponekad psihološko savjetovanje može kod osobe otvoriti potrebu za dubljim radom na sebi i prerasti u psihoterapiju.
Psihoterapija je razgovor između dvije osobe, psihoterapeuta i klijenta.U praksi se često događa da iz različitih razloga ne razgovaramo o svojim problemima s nama bliskim osobama, ili procjenjujemo da nemamo takve. Ili smo jednostavno takvi, ne pričamo o onome kroz što prolazimo. Upravo zato je psihoterapija značajna kao koncept, jer samo iskustvo istinskog kontakta s drugom osobom je ljekovito. Kao klijenti, imamo priliku biti ono što jesmo, glasno reći ono što osjećamo i mislimo, a da ne budemo odbačeni zbog toga. Zato se sama psihoterapijska relacija smatra jednim od osnovnih ljekovitih faktora. Na taj način topla i profesionalna relacija u psihoterapiji postaje korektivno emocionalno iskustvo.
