Osnovaca u našoj zemlji sve manje: Broj djece nije dovoljan za biološki opstanak

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u 1.752 osnovne škole u našoj zemlji upisano je 264.598 učenika, što je u odnosu na prethodnu školsku godinu manje za 3.461 ili 1,3 posto. U ovoj školskoj godini u prve razrede osnovnih škola upisano je 27.906 učenika, što je u odnosu na školsku 2020/2021. godinu manje za 2,3 posto.

Debela faza

Ovi podaci pokazuju nastavak trenda na koji već duže vrijeme upozoravaju eksperti – da BiH postepeno nestaje, što zbog opće situacije i pada nataliteta, što zbog odlaska stanovništva.

Radi se o demografskoj imploziji, naglašava profesor geografije Vedran Zubić. Dodaje da je trenutna stopa nataliteta niža od 9 promila, a da je fertilitet (broj rođene djece po ženi u plodnom razdoblju života, plodnost populacije) trenutno 1,19.

– To je najniža stopa otkako pratimo taj numerički podatak. Da bi stanovništvo biološki opstalo, potreban je fertilitet od minimalno 2. Dakle, na dva roditelja dvoje djece, samo da bismo nastavili biološku opstojnost. Jasno je da se radi o demografskoj imploziji i da smo ušli u debelu fazu gotovo nestanka s ovog geografskog prostora – ističe Zubić.

Koliko je situacija ozbiljna, govori i njegova procjena da BiH do kraja ovog stoljeća, čak i ako bismo u potpunosti zaustavili migracije i da sadašnji stanovnici naše zemlje žive u prosjeku 85 godina, neće imati dva miliona stanovnika.

Izvor prihoda

Sociologinja Smiljana Vovna kaže da se broj učenika smanjuje ne samo u osnovnim već i u srednjim školama, a u naglom je padu i broj studenata na fakultetima. Brojni su uzroci na koje se godinama upozorava, ali bez adekvatnih reakcija vlasti.

– Većina mladih ljudi i bračnih parova odlučuje se svoj život nastaviti van BiH, jer nemaju stalno zaposlenje i izvor prihoda. Razlog je prvenstveno nesigurna politička situacija, jer gledamo kako se mijenjaju vlade i koalicije, ali se politika bavi sama sobom, a ne problemima građana – ističe Vovna.

Puno uzroka

– Puno je uzroka, od ekonomskih do sigurnosnih, a promijenila se i demografska situacija u porodicama, pa više nemamo patrijarhalnih porodica s četvero, petero ili šestero i više djece – ističe Vovna.