Od šumskih plodova zarade milijun KM godišnje

Bugojno spada u nerazvijene općine s indeksom razvijenosti 68,7 i s ostvarenim bruto društvenim proizvodom po glavi stanovnika 3.696 KM. U 2014. uvezeno je 30.472 KM roba, a izvezeno 45.339 KM. Stupanj nezaposlenosti iznosi 23,6 posto, kazao je Karahodžić.

Općina Bugojno nekada je imala intenzivno razvijenu metalo-prerađivačku industriju i industriju namjenske proizvodnje. I danas postoji potencijal za njihov razvoj zbog tradicije, postojećeg stručnog kadra, smještajnih kapaciteta u industrijskim zonama, a značaj očuvanja i razvoja ovih djelatnosti je zbog značajnog zapošljavanja, sudjelovanja u izvozu, te angažiranja velikog broja kooperanata.

Potencijali za razvoj općine Bugojno osobito postoje u prirodnim bogatstvima: rudnom bogatstvu (ogromne količine ugljena), poljoprivrednom zemljištu, šumama, riječnim tokovima, određenim mineralima itd, a pored razvoja industrije, poljoprivrede, trgovine i drugih djelatnosti, postoje značajni potencijali za razvoj turističke djelatnosti, prioritetno zbog očuvanog i lijepog okoliša, kulturnog naslijeđa i drugo, piše Oslobođenje.

Pomoćnik načelnika za ekonomiju, društvene djelatnosti i opću upravu Sead Karahodžić rekao je kako je po ostvarenoj dobiti na razini općine na prvom mjestu trgovina, zatim prerađivačka industrija, poljoprivreda i šumarstvo. Zadnjih godina, dodao je, poljoprivreda ima značajan trend rasta i spada u djelatnosti koje imaju komparativnu prednost.

– Bugojno spada u nerazvijene općine s indeksom razvijenosti 68,7 i s ostvarenim bruto društvenim proizvodom po glavi stanovnika 3.696 KM. U 2014. godini uvezeno je 30.472 KM roba, a izvezeno 45.339 KM. Stupanj nezaposlenosti iznosi 23,6 posto, to jeste preko šest tisuća stanovnika je nezaposleno, kazao je Karahodžić.

Ako se uzme u obzir površina raspoloživog obradivog zemljišta i procjena trenutnog broja stanovnika, Bugojno ima oko 0,30 hektara obradivog zemljišta po glavi stanovnika što je, prema standardima, iznad minimalne razine koja omogućava proizvodnju dovoljnu za prehranu stanovništva općine. Poljoprivredne površine ove općine su većinom u privatnom vlasništvu, dok je 11 posto površine u državnom vlasništvu – 1.457 ha. Ograničavajući faktor za razvoj organizirane poljoprivredne proizvodnje predstavljaju usitnjene parcele koje dominiraju u privatnom posjedu, dok se veći kompleksi poljoprivrednih površina nalaze u državnom vlasništvu čija je površina relativno mala u odnosu na privatne posjede. Prosječne veličine parcela su 0,26 ha, a prosječna veličina posjeda je 3 ha.

– Na području općine ima 3.000 poljoprivrednih domaćinstava ili 30 posto od ukupnog broja domaćinstava s oko 12.000 članova, koji svoj izvor prihoda ostvaruju putem poljoprivredne proizvodnje. Većina domaćinstava se bavi mješovitom poljoprivrednom proizvodnjom, manji broj tvrtki je specijaliziran i na njima se odvija tržišno-orijentirana proizvodnja. Prema evidenciji i procjeni službe za ekonomiju, trećina proizvođača je tržišno-orijentirana i postižu visoke prinose i manje troškove proizvodnje zahvaljujući intenzivnom načinu korištenja resursa i primjeni tehnologije uzgoja, kazao je Karahodžić.

Ratarska proizvodnja u ovoj općini srednje je razvijena jer polovina proizvođača proizvodi za svoje potrebe, a drugi dio za tržište na kojem je potražnja jako varijabilna. Izuzetak čine veći proizvođači koji proizvode hranu za vlastitu stoku, zatim proizvođači koji ugovore proizvodnju, te proizvođači koji se odlučuju za poljoprivredne proizvodnje za koje dobijaju poticaje iz proračuna Federacije ili županije.

– Kao primjer ističe se proizvodnja heljde i tritikale, koje su dostigle značajnu razinu sjetve. Proizvodnja žitarica za ishranu stoke i silažnog kukuruza ima značajno mjesto u našoj općini zahvaljujući potrebi za kvalitetnom ishranom krupne i sitne stoke, kao i edukaciji poljoprivrednih proizvođača. Izuzetak čine povrtne kulture kao što su krastavac kornišon i kupus, koje su se u ograničenim količinama proizvodile za poznatog kupca (Poljorad – Travnik, Bajrić – Bugojno). U ovoj godini 50 proizvođača je potpisalo ugovor o proizvodnji kornišona s tvrtkom Agrona d.o.o. Živinice, dodao je Karahodžić.

Stočarska proizvodnja u općini Bugojno doživjela je rast iako je još u nekim oblastima manja od prijeratne razine. Govedarstvo predstavlja najvažniju granu stočarske proizvodnje, a neizravno i jednu od najvažnijih grana poljoprivredne proizvodnje uopće. Otkup mlijeka s ovih prostora obavlja Agrocentar mljekara iz Gornjeg Vakufa – Uskoplja u kontinuitetu od 2001. godine, mljekara Meggle iz Bihaća od 2011. godine, te mljekara Poljorad Travnik od 2010. Na godišnjoj razini otkupi se 1.300.000 litara.

– U poslijeratnom razdoblju veliki broj proizvođača odlučio se za uzgoj ovaca, tako da je ova proizvodnja dostigla prijeratnu razinu. Trenutno u općini ima iznad 90 tržišno-orijentiranih uzgajivača ovaca koji imaju iznad 50 odraslih ovaca u stadu. Veliki broj od njih uzgaja preko 100 ovaca u stadu. Od stočarskih proizvodnji za našu općinu su značajne još pčelarstvo i proizvodnja jaja, istakao je on.

U oblasti voćarske proizvodnji najznačajniji su podignuti zasadi malina. Trenutno je zasađeno 180 hektara maline od oko 900 proizvođača, a očekivana proizvodnja u 2015. je od 2.500 do 3.000 tona.

HEKO d.o.o. pod brendom H&H Fruit organizira primarnu poljoprivrednu proizvodnju u okviru objekta i zemljišnih površina na prostoru privrednog kompleksa Hotigošće. U okviru istog kompleksa zasnovan je rasadnik jagodičastog voća s vrstama koje su prvi put zastupljene na prostorima BiH, među kojima se posebno izdvajaju visokožbunasta borovnica, krupnoplodna brusnica, crvena, crna i bijela ribizla, plavi i bijeli ogrozd, jedno i dvogodišnji tip maline, suremene sorte kupine, hibrid maline i kupine – tajberi, te jedno i višerodne sorte jagode. U segmentu skladištenja jagodičastog voća obuhvaćene su maline, borovnice, kupine, ribizle i šumski plodovi, s komorom za duboko zamrzavanje i pakirnicom, hladnjača velikog kapaciteta.

Pored tvrtke Heko, instalirane hladnjačke kapacitete i otkup jagodičastog voća rade i tvrtke IMB Komerc d.o.o. Bugojno, Star-net d.o.o. Bugojno i tvrtka Boos agro food.

– Pored poljoprivrednih kultura koje se uzgajaju na poljoprivrednim površinama, značajan dio prihoda ruralnog stanovništva naše općine predstavlja i prihod ostvaren od ubiranja šumskih plodova i ljekovitog bilja, borovnica, brusnica, kupina, jagoda, smrčka, vrgnja, šampinjona, lisičarki, divljeg luka, cvijeta zove, cvijeta gloga i dr. Prema našoj procjeni, domaćinstva koja ubiru ljekovito bilje i šumske plodove prodaju prosječno godišnje 120 tona šumske borovnice, 60 tona šumske maline, 70 kupine, šipurka 30 i drenjka 20 tona, smrekove bobe 20, raznih vrsta gljiva 50, te ljekovitog bilja 50 tona. Na godišnjoj razini domaćinstva za ove proizvode zarade ukupno 1.000.000 KM, zaključio je Karahodžić.

Na području općine Bugojno radi pet do šest tvrtki za proizvodnju obuće, ali je, kako je za Oslobođenje kazao Ferid Grahić, direktor Novo-stila, problem nedostatak kvalificirvane radne snage.

– Bavimo se isključivo proizvodnjom serijske obuće, ženske, muške i dječije i radimo 100 posto za izvoz. Radimo preko talijanske tvrtke za Njemačku, ali uglavnom izvozimo u Italiju. Na domaćem tržištu nema naših proizvoda. Trenutno imamo 110 radnika i situacija je dosta dobra, kazao je Grahić.

Prošle godine Novo-stil ušao je u program sufinanciranja, te su zaposlili 40 radnika, a ove godine će zahvaljujući tom programu zaposliti 15 novih. Za sljedeću sezonu, kako je kazao Grahić, planiraju proširenje kapaciteta za 30 – 40 novih radnika i jednu proizvodnu liniju.

Dnevnik.ba