Obilježena tužna 23. godišnjica tragedije Križančeva Sela

U organizaciji općinskih udruga proisteklih iz Domovinskoga rata i srednjobosanske županijske Udruge dragovoljaca i veterana u Vitezu je u četvrtak dostojanstveno, s dužnim pijetetom, obilježena dvadesettreća godišnjica tragedije i počinjenog zločina nad pripadnicima HVO-a i hrvatskim civilima u Križanćevu Selu nadomak Viteza, od strane postrojbi Armij BiH, u akciji koja se zvala „Krvavi badnjak“. Tim povodom u crkvi Svetog Leipolda Mandića u viteškom naselju Dubravica, slavljena je sveta misa zadušnica koju je, uz koncelebraciju gučogorskog  gvardijana fra Drage Pranješa Čarlija i još petorice svećenika, predvodio viteški župnik, fra Velimir Bavrka.

Uz rodbinu poginulih i ubijenih, te prijatelje i suborce, pripadnike udruga proisteklih iz Domovinskoga rata, svetoj misi zadušnici prisutni su bili i visoki dužnosnici struktura vlasti Viteza, Srednjobosanske županije, Federacije i Bosne i Hercegovine. Predvodili su ih predsjednik Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskoga rata HVO-a Nikica Tomić, predsjednik Ž.O HDZ-a i županijski ministar, Nikola Grubešić, predsjedatelj srednjobosanske županijske Skupštine, Josip Kvasina, dopredsjednik  HSP-a BiH, Berislav Elez, Nikola Lovrinović, zastupnik HDZ-a BiH u  Parlamentarnoj skupštini BiH i predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a BiH, te predsjednik Federacije BiH, Marinko Čavara. Izaslanstvo Ministarstva obrane BiH i OS BiH, predvodili u ministrica Marina Pendeš i dozapovjednik operativnog  Zapovjedništva, brigadni general Ivica Jerkić. Svi su oni nakon svete mise prisustvovali komemoraciji održanoj u amfiteatru Osnovne škole „Dubravica, gdje je održan i prigodan program, a okupljenim se obratio ratni zapovjednik „Viteške“ brigade HVO-a, brigadira HVO-a, Mario Čerkez.

Nakon završene komemoracije svi su se u mimohodu, na čelu sa stjegovima  postrojbi koje su branile srednju Bosnu, uputili ka kilometar udaljenom spomen-obilježju iznad Križanćeva Sela, podignutom u  znak sjećanja na poginule i ubijene ovoga naselja, te sve ubijene i poginule pripadnike HVO-a koji su živote izgubili braneći hrvatske prostore srednje Bosne.. Uz spomen- obilježje položeni su vijenci svježega cvijeća, upaljene su svijeće, a za duže ubijenih i poginulih molila se kratka molitva opijela.

No, Hrvati s ovoga područja već dugi niz godina se pitaju kada će i hoće li uopće, počinitelji i nalogodavci odgovarati za zločine počinjene nad Hrvatima u 1993. i dva mjeseca 1994. godine, a posebno se naglašavaju i aktualiziraju  u vrijeme tužnih godišnjica brojnih zločina koje su  na tom području i u tom vremenu počinili pripadnici A BiH, u čijim su se redovima borili i nad Hrvatima strašne zločine činili mudžahedini iz sastava 7. muslimanske brigade 3. korpusa Armije BiH, sa sjedištem u Zenici.

Naime, 22. prosinca 1993. godine, elitne postrojbe A BiH u maglovito praskozorje probili su linije obrane 1. bojne „Viteške“ brigade HVO-a i zaposjele i obližnje naselje Križanćevo Selo, te tako vrlo ozbiljno ugrozili obranu Viteza i cijele Lašvanske doline. Jer, postrojbe A BiH upadom u Križanćevo Selo došle su nadomak prometnice Vitez – Busovača, prijetilo je njezino presijecanje, a time i komunikacija Lašvanskom dolinom, a središte Viteza, zapovjedništvo Zbornog područja Vitez od zaposjednutog Križanćeva Sela bilo je udaljeno tek oko tisuću metara.

Bošnjačka strana uporno ističe i papagajski ponavlja kako je to bila čista vojna pobjeda, što je, svojevremeno, potvrdio nedovoljno i jednostrano informirani specijalni izaslanik UN-a, pokojni Tadeusz Mazowietzky. Međutim, to su laži bošnjačke strane i jasno je da je, nakon te „vojničke pobjede“, selo opljačkano a većina kuća i gospodarskih objekata zapaljena. U borbama proboja linije obrane koju su branili domobrani, uglavnom mještani Križanćeva Sela i okolnih naselja, poginula su i ubijena 34 vojnika i hrvatska civila, među kojima je bilo žena i staraca. No, 30 vojnika je zarobljeno i odvedeno u selo Poćulicu u sjevernom dijelu općine Vitez gdje im se gubio svaki trag. A 39 dana nakon zarobljavanja, pod pritiskom obitelji nestalih, UNPROFOR-a i MCK bošnjačka strana je predala 30 tijela zarobljenih 22. prosinca u Križanćevu Selu. Sva tijela su bila masakrirana, vidjeli su se tragovi mućenja a sve je to zabilježeno i video zapisima i zapisnikom liječničke Komisije koja je vršila identifikaciju. No, još uvije nema ni najava Tužiteljstva i Suda BiH o pokretanju istrage i dizanja optužnice za ovaj stravičan zločin, za ovo najveće  hrvatsko stratište u BiH u Domovinskom ratu.

 

Prethodni članakKSB: Lista primljenih volontera za 2017. godinu
Sljedeći članakOpćina Vitez: Raspisan Natječaj za dodjelu studentskih stipendija