Obilježena 18. obljetnica osnivanja Hrvatske Republike Herceg-Bosne

Osamnaesta obljetnica osnivanja Hrvatske Republike Herceg-Bosne obilježava se danas u Mostaru, u organizaciji Hrvatskog narodnog sabora (HNS) Bosne i Hercegovine.

Tom prigodom predstavnici HNS-a i izaslanstvo utemeljitelja Herceg-Bosne položili su vijence kod spomenika poginulim braniteljima na Trgu hrvatskih velikana, nakon čega su upriličena izlaganja o povijesnim i aktualnim političkim prilikama u BiH.

U svom obraćanju predsjednik Hrvatske zajednice Herceg-Bosne Vladimir Šoljić kazao je kako se od vremena utemeljenja Herceg-Bosne do danas politika Hrvata nije bitno mijenjala, te da se ona uglavnom svodi na to da je Bosna i Hercegovina hrvatska zemlja jednako kao srpska i bošnjačka, te da Hrvati u Bosni i Hercegovini žele živjeti, ostati i opstati, ali samo kao jednakopravan narod u svakom pogledu.

“Razni manipulatori i uzurpatori hrvatskih prava danas nastoje ove legitimne i časne ciljeve proglasiti rušenjem BiH, ali Hrvati neće niti trebaju mijenjati stav da je BiH moguća i poželjna samo kao zajednica tri potpuno jednakopravna naroda i svih građana koji u njoj žive”, kazao je, uz ostalo, Šoljić.

Govoreći o današnjoj obljetnici, predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović uputio je iskrene čestitke svima onima koji drže do dana utemeljenja Hrvatske Republike Herceg-Bosne, kazavši kako je danas dan prisjećanja na sve ono što se događalo proteklih 18 godina, kao i dan prisjećanja na sve one “koji danas nisu s nama”.

“Čestitam svima koji su sudjelovali u ovom projektu i onima koji su podnijeli žrtve za ovaj projekt”, kazao je predsjednik HDZ-a 1990 Božo Ljubić, istaknuvši kako je Hrvatska Republika Herceg-Bosna kamen temeljac obrane hrvatskog identiteta, ugrađena u same temelje BiH od Washingtona do Daytona, te temelj prava Hrvata da danas obrane svoje pravo na BiH.

U sklopu obilježavanja 18. obljetnice Hrvatske Republike Herceg-Bosne, upriličen je okrugli stol na temu “Javni mediji na hrvatskom jeziku u BiH – stanje i perspektive”. O temi su govorili Ivan Baković, Ivo Miro Jović, Rudo Vidović, Željko Raguž, Zvonimir Ribičić te Tvrtko Milović i svi su se složili kako Hrvati, usprkos brojnim opstrukcijama političara iz druga dva naroda, trebaju nastaviti borbu za uspostavljanje hrvatskog kanala u sklopu Javnog RTV servisa BiH.

“Hrvati moraju imati kanal na hrvatskom jeziku. Ovo je borba koja traje godinama, ali se ne treba predavati, već treba ustrajati na tome”, poručio je  Ivan Baković, voditelj Odjela za kulturu, šport, medije i informiranje HNS-a.

Govoreći o trenutnom stanju oko uspostave kanala na hrvatskom jeziku, bivši član Predsjedništva BiH Ivo Miro Jović te Rudo Vidović, voditelj Odjela za infrastrukturu, komunikacije, promet i prostorno uređenje pri Glavnom vijeću HNS-a, i ministar komunikacija i prometa BiH, istaknuli su kako aktualni proces digitalizacije televizijskog signala te zaključak Doma naroda Predstavničkog doma BiH od 17. rujna 2009. godine daju velike šanse kako bi se taj projekt uspostave kanala na hrvatskom jeziku realizirao.

“Trebamo iskoristiti proces digitalizacije kao tehničku preptostavku za kanal na hrvatskom jeziku”, ocijenio je Vidović, napominjući da se i oko ovog procesa pojavljuju brojne opstrukcije, posebice o tome da jedan od produkcijskih centara ne bude u Mostaru, već samo u Sarajevu i Banjoj Luci.

Ravnatelj Hrvatskog radija Herceg Bosna Željko Raguž istaknuo je da, s obzirom na stavove političara iz ostalih naroda, samo OHR može nametnuti odluku o uspostavi kanala na hrvatskom jeziku.

Sloboda informiranja je mjerilo svih sloboda jednog naroda i tko nema ravnopravan medij uzalud mu sva ostala prava, izjavio je Raguž, dodavši kako se preko snažnog medija može ostvarivati politička i gospodarska ravnopravnost.

Govoreći o trenutnom stanju na Hrvatskom radiju Herceg Bosna, Raguž je kazao kako kod hrvatskih političara postoji deklarativni i stvarni odnos prema hrvatskim medijima, ali i prema drugim kulturnim i obrazovnim institucijama.

“Na žalost, više je ovog deklarativnog”, ocijenio je Raguž te pozvao sve hrvatske dužnosnike da ulože više truda kako ne bi dolazilo u pitanje opstojnost ni jedne institucije od značaja za Hrvate u BiH.