Novim pristupom Hrvatske, Hrvati u BiH dobili vjetar u leđa

0

Prva zajednička sjednica Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara nakon sedam godina stanke pokazala je novo lice hrvatske vanjske politike koje duže vremena nije viđeno, a koje karakterizira toliko očekivan aktivan pristup Hrvatske prema Bosni i Hercegovini, piše Hrvatski Medijski Servis.

Takvo što vidljivo je počevši od pitanja europskih integracija, preko gospodarskih i infrastrukturinih tema pa do političkih prilika u BiH. U takvom novom pristupu hrvatski narod u BiH konačno može imati koristi kako na gospodarskom tako i na političkom planu, a poruke koje su se mogle čuti tijekom i nakon sjednice otkrile su kako nova hrvatska vlast na čelu s premijerom Andrejom Plenkovićem želi vidjeti toliko potrebne promjene unutar BiH kada je u pitanju politički položaj hrvatskog naroda, odnosno njegova usatvna prava kao jednog od tri konstitutivna naroda.

Izmjene izbornog zakona

Na opće iznenađenje sarajevske medijske i političke elite Plenković nije prezao od identifikacije uzročnika brojnih političkih problema u zemlji, a koji se mogu svesti pod zajednički nazivnik izbornog zakona. Naime, Plenković je naglasio kako je za Hrvatsku važno da pošalje i poruku o skrbi za Hrvate u BiH kao ravnopravnog i konstitutivnog naroda. U tom smislu, kako je pojasnio, hrvatska vlada očekuje i provedbu izmjena izbornog zakona BiH na tragu odluka Ustavnog suda BiH kojima će se osigurati zaštita interesa i ravnopravnosti hrvatskog naroda u našoj zemlji.

Ne treba posebno naglašavati kolika je politička važnost i težina ove poruke koja dolazi upravo u vrijeme kada Ustavni sud BiH stavlja izvan snage odredbe Izbornog zakona koje su do sada omogućavale da se Dom naroda FBiH popunjava mimo legitimne volje hrvatskog naroda. Također, Plenkovićeva poruka jak je vjetar u leđa hrvatskim političkim predstavnicima u BiH okupljenima u Hrvatski narodni sabor koji već mjesecima pokušavaju potencirati nužnost hitne promjene Izbornog zakona, koja će omogućiti legitimno predstavljanje ne samo na razini Federacije već i na državnoj kroz izbor članova Predsjedništva BiH.

Očekivanja su kako će Hrvatska vrlo skoro pitanje ravnopravnosti naroda u BiH dići na veću razinu i to kroz usvajanje strategija nacionalne sigurnosti RH u kojem će se mjesto naći i za ocjene kako su potrebne izmjene Izbornog zakona BiH kako bi Hrvati mogli sami birati svoje legitimne političke predstavnike te tako ostati ustavotvoran, suveren i jednakopravan narod. Hrvatsko pitanje u BiH koja dolazi u fokus vanjske politike RH moglo bi stoga ponovno biti potencirano i na europskoj razini.

Viša razina

Naime, osim političkog konteksta koji je bitan dio novog vanjskopolitičkog pristupa Hrvatske, tu je i onaj europski koji je također usko vezan s navedenom problematikom budući da usvajanje europskih vrijednosti kroz formu brojnih zakona može dovesti i do funkcionalnije, ali i pravednije države u kojoj će se Hrvati konačno osjećati komotno. Ne treba zaboraviti kako su Hrvatska, odnosno njeni europarlamentarci ključni kreatori veoma važnih poruka koje se ponavljalju u rezolucijama Europskog parlamenta, a kroz koje se BiH poziva na reformu izbornog zakonodavstva koji će jamčiti legitimno predstavljanje kao i na reforme koje trebaju uvažavati načela federalizma i legitimnog političkog predstavljanja konstitutivnih naroda.

Gospodarska pomoć

No, europski put u novom vanjskopolitičkoj strategiji Hrvatske trebao bi rezultirati i snažnijim lobiranjem za BiH u europskim institucijama kako bi se naša zemlja konačno izvela na pravi kolosijek i kako bi što prije dobila toliko priželjkivani status kandidata za članstvo u EU. Pomoć Vlade RH, čiji su ključni ljudi prilično utjecajni i cijenjeni u europskim institucijama tu bi se mogao pokazati od neprocijenjive važnosti. Tome bi trebao doprinijeti sporazum o europskom partnerstvu, a temeljem tog dokumenta Hrvatska će BiH pružiti pomoć u ispunjavanju uvjeta za stjecanje statusa kandidata za članstvo u EU. Ipak, aktivni pristup BiH u najvećoj bi se mjeri trebao reflektirati na terenu kroz brojne projekte kojima će se poboljšati kvaliteta života građana s obje strane granice, a što je također veoma važno i za Hrvate u BiH, naglašava Hrvatski Medijski Servis u redakcijskom osvrtu.

Tematika prekograničnih projekata kroz koje bi BiH trebala dobiti financijska sredstva trebala bi u skorije vrijeme rezultirati i konkretnim rezultatima na gospodarskom i infrastrukturnom planu. Dodajmo tomu i dogovore oko otvaranja novih graničnih prijelaza kao i olakšan protok ljudi i kapitala duž granice dvije države i dobivamo nešto što smo dugo vremena čekali od Hrvatske-konačno usmjerenost ka narodu koji živi s druge strane granice, a od čega će profitirati i ostali građani BiH.

Odnos prema HVO-u

Odnos vlasti u Hrvatskoj prema Hrvatima u BiH može se cijeniti i kroz pitanje prava stradalnika HVO-a koja će biti zaštićena i proširena novim zakonskim rješenjem o hrvatskim braniteljima. Ovaj zakon tako predviđa rješavanje statusa smrtno stradalih pripadnika HVO-a čije obitelji nisu ostvarile zakonom zajamčena prava te predviđa mogućnost uvođenja dodatnih prava koja nisu sadržana u sadašnjem zakonu niti u Ugovoru o suradnji na području prava stradalnika rata u Bosni i Hercegovini, koji su bili pripadnici HVO-a i članova njihovih obitelji.

Otvorena pitanja

Novi hrvatski pristup prema BiH znači i rješavanje nekoliko otvorenih pitanja koji opterećuju odnose dvije države. U tom kontekstu bitna su pitanja imovinsko-pravnih odnosa kao i pita nje granice, a jedan od napredaka koji je već vidljv ogleda se kroz dogovor o pravu stjecanja vlasništva građana dvije države nad nekretninama i u Hrvatskoj i u BiH.

Hrvatska je i ovom prilikom pokazala odlučnost, a to je posebice bilo vidljivo u kontekstu mosta Pelješac-kopno. Poznato je kako pojedini bošnjački političari ponovno potenciraju ovo pitanje, vezujući ga uz pitanje granice na moru, no Plenković je jasno naglasio kako most ničim ne ugrožava interese BiH, jer je taj projekt koji je od strateškog interesa za Hrvatsku planiran tako što je vlastima u BiH dostavljena sva potrebna dokumentacija, u cjelosti sukladna međunarodnim normama uz naglasak kako je most projektiran tako da ničim ne ugrožava mogućnost pristupa teritorijalnim vodama BiH, odnosno Neumu.

/M.I. /HMS/

FIS - Sezonsko sniženje 15.07. - 15.08.2017.
Share.

Comments are closed.