Neprocjenjivo blago Baščanske ploče (1851.)

Slavna Baščanska ploča najvažniji je spomenik hrvatske rane pismenosti. “Pronađena” je 15. rujna 1851. u podu jedne crkvice kraj Baške na otoku Krku.

Na nju je u modernoj znanosti prvi skrenuo pozornost Petar Dorčić, u to vrijeme bogoslov, a kasnije i župnik u Baški. Ploča je bila ugrađena u pod crkvice Sv. Lucije u Jurandvoru kraj Baške, gdje ju je Dorčić pronašao 15. rujna 1851. To joj nije bilo izvorno mjesto. Naime, prije se nalazila u istoj crkvici u pregradnoj plohi (septumu) koja je odvajala crkveno svetište od prostora za puk. Takve pregradne plohe postojale su nekoć u katoličkim crkvama, ali danas se tako ne grade pa u crkvama postoji povezanost prostora za vjernike i prostora s oltarom.

Baščanska je ploča bila u lijevom krilu pregradne plohe, dok je u desnom također bio natpis na glagoljici, ali je on u međuvremenu stradao od oštećenja. Od njega su ostali samo manji dijelovi, koji se danas nazivaju Jurandvorski ulomci.

Baščanska ploča je oko 1498. uklonjena iz septuma i stavljena u pod crkvice, vjerojatno da posluži kao nadgrobna ploča, piše na portalu povijest.hr.

Teška je oko 800 kilograma, široka 199 cm, visoka 99,5 cm i debljine do devet centimetara. Izrađena je od bijelog vapnenca. Njen nastanak datira se oko 1100. godine, a predstavlja značajan izvor za hrvatsku povijest, jezik te razvoj hrvatske glagoljice. Spomenikom je dokumentirano darovanje zemljišta lokalnom benediktinskom samostanu što je učinio kralj Dmitar Zvonimir.

Na Baščanskoj se ploči nalaze 402 slova i 107 riječi. Dugo vremena je bilo teško pročitati njen sadržaj. Ipak, do danas je tekst analiziran i pročitan, a u prijevodu na suvremeni hrvatski jezik glasi otprilike ovako:

“U ime Oca i Sina i Svetoga Duha. Ja opat Držiha pisah ovo o ledini koju dade Zvonimir kralj hrvatski u dane svoje Svetoj Luciji. I svjedoci: župan Desimir u Krbavi, Mratin u Lici, Pribineg, ovaj poslanik u Vinodolu, Jakov u otoku. Da tko to poreče neka kune ga Bog i 12 apostola i četiri evanđelista i Sveta Lucija. Amen. Da tko ovdje živi neka moli za njih Boga. Ja, opat Dobrovit zidah crkvu ovu i sa svoje braće devetoricom u dane kneza Kosmata koji je vladao svom krajinom. I bješe u te dane Nikola u Otočcu sa Svetom Lucijom zajedno.”

Danas se Bašćanska ploča čuva u zgradi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, dok je u crkvicu Sv. Lucije postavljena kopija.

Ž.I., KT

Prethodni članakPrimanje u postulaturu Bosne Srebrene
Sljedeći članakDio Viteza danas bez struje