Nastavljeno suđenje za zločine u Crnoj kući kod Viteza

U nastavku suđenja za zločin počinjen u Vitezu, vještak je kazao da je svjedok “A” sposoban da svjedoči i da to neće utjecati na njegovo zdravlje.

Omer Čemalović, vještak medicinske struke, na osnovu pregleda i medicinske dokumentacije utvrdio je da svjedok “A” boluje od kroničnog posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP) koji se oslikava uglavnom u znacima potištenosti, depresiji te čestim pojavljivanjima traumatičnih slika iz rata.

“To mi zovemo ‘flashback’, a to znači da se kod pacijenata javljaju određene slike nekog traumatičnog događaja, u ovom slučaju događaja iz rata. Svjedok ‘A’ od 1995. godine ima medicinsku dokumentaciju i od tada je na lijekovima”, rekao je Čemalović.

Prema mišljenju vještaka, svjedočenje će utjecati na duševno i emotivno stanje pacijenta, ali neće biti narušeno njegovo psihičko zdravlje.

Vještak je utvrdio da je svjedok “A” sposoban da sudjelouje i da nazoči suđenju, ali i da za isto nije motiviran i zainteresiran.

Za psihičko i fizičko zlostavljanje zatvorenika u objektu “Crna kuća” u Kruščici, Tužiteljstvo BiH tereti Mineta Akeljića, Šabana Haskića, Senada Bilala, Hazima Patkovića i Šemsudina Đelilovića. Oni su optuženi da su od srpnja do studenog 1993. godine sudjelovali u zločinima počinjenim nad civilima i ratnim zarobljenicima hrvatske nacionalnosti.

Akeljić je optužen kao nekadašnji komandir Vojne policije Prvog bataljona 325. brdske brigade Armije Bosne i Hercegovine (ABiH), a Haskić, Bilal, Patković i Đelilović kao bivši pripadnici ove jedinice.

Na suđenju je Tužiteljstvo BiH uvelo set od 45 materijalnih dokaza, na koje Odbrane nisu imale prigovor.

Nastavak suđenja zakazan je za 13. ožujak, kada ćeTužiteljstvo BiH unijeti preostale materijalne dokaze te ispitati svjedoka “A”.

Ranije je, na ovom suđenju, svjedok Tužiteljstva BiH je potvrdio da je tijekom zatočeništva u “Crnoj kući” odvođen na radove i tjeran da ide u minsko polje s eksplozivom na leđima piše detektor.ba.

Mato Šarić je ispričao da su ga u srpnju 1993. godine zarobili pripadnici Armije BiH (ABiH) i odveli u “Crnu kuću” u Kruščici (općtina Vitez), gdje je prva dva dana bio zatvoren u samici. Kako je rekao, prva dva dana je vođen na ispitivanje, a potom prebačen u podrum, gdje je zatekao još pet zarobljenika.

“Ispitivanje je vršio jedan stariji čovjek, ja mu ne znam imena. S njim u prostoriji je uvijek bio i jedan vojni policajac. Sjećam se da su ga zvali Bilal”, kazao je svjedok.

On je rekao da je s drugim zarobljenicima vođen na kopanje rovova, centrala za vodu i zemunica. Prisjetio se da je odveden na liniju na Ribnjak i morao je ići u minsko polje.

“Teško mi je da govorim o tome, čak i ne želim da to kažem. Ali, kad su nas tada odveli na liniju, meni, svjedoku ‘A’ te Goranu Strukaru – zarobljenicima iz ‘Crne kuće’ – stavili su eksploziv na leđa i tjerali nas u minsko polje”, prisjetio se Šarić.

On je kazao da je u “Crnoj kući” vidio pretučenu osobu “A”.

“Nije rekao ko ga je tukao, tako da taj detalj ne znam. Sjećam se samo da je imao modrice po leđima”, objasnio je Šarić.

Na pitanje tužitelja da li je on osobno nekada bio fizički maltretiran, svjedok je odgovorio da ga u “Crnoj kući” nitko nije tukao.

Nakon što mu je tužitelj prezentovao izjavu iz 2015. godine, u kojoj je naveo da ga je Bilal udarao palicom po leđima, Šarić je odgovorio da danas nije mogao svega da se sjeti te da je istina to što je kazao u izjavi.

“Bilal me je udarao palicom. To je istina, izudarao me po leđima”, izjavio je Šarić.

Svjedok Šarić je potvrdio da Mineta Akeljića poznaje iz viđenja od prije rata te da ga on nikada nije ispitivao u “Crnoj kući”, niti da je naredio ili bilo koga osobno fizički maltretirao.

“Čuo sam za njega da je bio zapovjednik u ‘Crnoj kući’. Međutim, on nikada s nama nije išao na radove, niti sam ga vidio gore na liniji, gdje su mi stavljali eksploziv na leđa”, kazao je svjedok.

Za optuženog Haskića svjedok je također rekao da ga poznaje od malih nogu te da nije vidio da je bilo koga udario.

Prethodni članakVolkswagenov Arteon najatraktivniji model u ponudi
Sljedeći članakVITEZ: Odluka o komunalnoj naknadi – dodatna pojašnjenja