Mladi filmaši žele oživjeti prvog superheroja s naših prostora

0

Posljednjih godina smo svjedoci velikog broj filmskih hitova sa superherojima u glavnim ulogama.

DC i Marvel nas doslovno bombardiraju naslovima o ljudima sa supermoćima koji se bore protiv raznih negativaca, nerijetko s onima koji ne potječu s naše planete. Ova vrsta blockbustera itekako se isplati Hollywoodskim producentima budući da filmovi ovoga žanra često prijeđu magičnu brojku od milijardu dolara na kino blagajnama širom svijeta.

S druge strane, mladi filmaši iz našeg kantona su došli na ideju oživljavanja prvog superheroja s ovih prostora, naravno, u filmskom formatu. Lik bez specijalnih moći, naoružan starim automobilom, dobrim srcem i bosanskim humorom bi trebao pomagati ljudima u nevolji na svojevrstan način. O čemu se radi saznat ćemo iz intervjua sa Darijom Bošnjakom i Jakovom Sušcem, filmskim entuzijastima iz Stare Bile i Putićeva.

1. Otkud ideja o snimanju filma s tematikom superheroja?

Darijo:

Ideja za film o superheroju sasvim slučajno mi je pala na pamet kako to inače i biva. Gledajući razne Marvelove i DC-jeve filmove pokušao sam zamisliti superjunaka iz Bosne. Naravno, kod naših ljudi ne prolaze fore sa supermoćima pa sam u glavi pokušao staviti našeg junaka u različite komične situacije u kojima će pomoći na svojevrstan, humorističan način onima kojima je pomoć potrebna. Točnije, scenarij koji sam napisao je kontrast Hollywoodskim junacima. Naime, Amerikanci od nemogućeg prave moguće, tipa, ljudi koji lete ili se bore s vanzemaljcima, a često su to filmovi pretežno za djecu i mlade. U našem slučaju, pokušat ćemo od realnog napraviti nerealno, točnije, da naš junak većinom ljudima pomaže zanimljivim savjetima i financijski, što je, recimo, doista nerealno očekivati u današnje vrijeme, iako je itekako moguće. Dakle, bez svemirskih brodova, magije ili paukovih mreža, film će kroz otprilike 45 minuta prikazati jedan dan u životu superjunaka Tome Vinkovića.

Jakov:

Prije nekoliko dana sam dobio poziv za kavu od Darija koji mi je uručio scenarij. Zamolio me da pročitam i javim da li mi se sviđa tematika koju je opisao. Ideja o superheroju s naših prostora mi se jako svidjela kao i način na koji je scenarij napisan te smo odlučili raditi projekt zajedničkim snagama.

2. Što mislite o Američkim filmovima sa superherojima?

Darijo:

Sve najgore! Naravno, šalim se. To su filmovi vrhunske produkcije i prave se isključivo radi zarade i zabave. Što se tiče umjetničkog dijela, specijalni efekti su besprijekorni, dok je glavni segment filma, priča, u većini slučajeva ispodprosječna. Tu i tamo ima izuzetaka poput Nolanove batman trilogije gdje su priča i ostali segmenti na jako zavidnom nivou.

Jakov:

Sve najbolje, učinili su mi djetinjstvo mnogo zanimljivijim. BATMAN, SUPERMAN, SPIDERMAN su nam sigurno svima bili zakon neko vrijeme. Amerikanci definitivno znaju kako da snime film i osvoje globalno tržište. Kao primjer ću navesti Deadpool. S druge strane znaju promašiti kao Zack Snyder s Batman VS Superman: Zora pravednika. U svakom slučaju sam veliki fan Američke kinematografije i filmova s tematikom superheroja.

3. Do kojeg dijela produkcije ste došli s filmom SUPERJUNAK?

Darijo:

Naš SUPERHEROJ je u fazi pretprodukcije, a to znači da je tek počelo okupljanje ekipe. Usputno pišem finalni draft scenarija i tražimo tehničku te glumačku ekipu. To je po meni jedan od najbitnijih i najzahtjevnijih dijelova produkcije. Dobar tim s jakim sponzorima je vjerojatno najbitniji čimbenik. Za sada su tu, najtalentiraniji snimatelj i montažer na našim prostorima, Jakov Sušac , mladi i vrlo daroviti kompozitor Miloš Ivaniš iz Srbije i ja, ali uskoro krećemo u potragu glavnih i sporednih glumaca te ostalog tehničkog dijela ekipe.

Jakov:

Pred nama je definitivno puno posla. Izbor lokacija za snimanje i okupljanje ekipe koja će biti dio filma je jako zahtijevan i bitan zadatak koji iziskuje mnogo vremena. Trenutno smo na tom dijelu. Predstoji nam planiranje o samom način snimanja i izboru opreme koja če biti potrebna. Iako posjedujem dosta opreme siguran sam da neće biti dovoljno i da ćemo morati dodatno ulagati. Snimanje filma od kojeg očekivate da napravi zapažene rezultate je MUKOTRPAN PROCES, ali vjerujem da ćemo uspjeti u našoj nakani.

4. Koliko teško je okupiti ekipu za snimanje na našim prostorima?

Darijo:

To sve ovisi o volji i sponzorima. Ljudi su voljni sudjelovati u ovakvim projektima jer ih se ne radi previše, ali da bi se došlo do kompetentnih ljudi treba obići par gradova u državi. To košta i vremena i novaca. Ipak, gdje ima volje ima i načina.

Jakov:

Govorit ću iz vlastitog iskustva. Snimio sam dva kratka filma i dobro sam se namučio da pronađem uloge. Nisam siguran koji je točno razlog, ali vjerujem da je manjak samopouzdanja kod mladih ljudi jedan od glavnih čimbenika odustajanja od sudjelovanja u projektu. Sjećam se da nas u školi i nisu baš učili da prihvaćamo rizike, radimo ono što volimo ili ono u čemu mislimo da smo dobri. Eto to smatram glavnim krivcem zašto moram nekoga dosta dugo NAGOVARATI da se pojavi u filmu. S profesionalnim glumcima je sasvim drukčija stvar, ali to košta.

5. Da li su sponzori susretljivi kada je u pitanju filmska umjetnost?

Darijo:

Danas je vrlo teško naći sponzore za bilo koju vrstu umjetnosti. Desi se tu i tamo da podjedinici ili neka firma odluče pomoći, ali to je rijetko i nedovoljno. Nažalost, događaji poput korida ili nekakvih drugih taferića se sponzoriraju ispred filmske ili neke druge umjetnosti. Tako to ide kada nam je kultura na niskim granama, ne samo u Vitezu, nego u državi i regiji također.

Jakov:

Svoje projekte sam do sada financirao sasvim sam. Probao sam sa sponzorima ali očito s pogrešnim. Bili su to ljudi s novcima, ali bez vizije. Bolje bi prošao da sam tražio da kupim bika bodača! J Nadam se da će ljudi ovoga puta biti malo otvoreniji i susretljiviji jer će nam definitivno trebati pomoć.

6. Što mislite općenito o kinematografiji u BiH i regiji?

Darijo:

Kinematografija u BiH i regiji je jako zapostavljena od strane političara koji odvajaju mizerne budžete za snimanje filmova. U Hrvatskoj je to donekle i dobro, ali recimo BiH i Srbija dobiju obični sitniš za projekte. Što je još žalosnije, kod nas 90% novaca dobiju projekti koji apliciraju iz Sarajeva. Što se tiče amaterske kinematografije, primijetio sam da zadnjih 2-3 godine izlazi sve više kratkometražnih filmova, ljudi se trude, što je jako lijepo, i sam spadam u tu kategoriju. Dakle, sve je na političarima, budžet od 1 600 000 KM za kinematografiju koji se odnosi na 2016. godinu trebaju upeterostručiti kako bi se svima dala prilika za rad na projektima.

Jakov:

Više bi volio da me pitate šta mislim o kinematografiji u Sarajevu jer kako stvari stoje izgleda da se samo tu snima, ostali ili to ne rade ili nemaju medijsku pažnju. (možda je ovo drugo). Zezam se, sve smo bolji i bolji, a mislim da smo i mi dokaz tome, širimo se i ima nas svakim danom sve više. INDIE FILM postaje sve popularniji. Na Facebooku imam dosta prijatelja koji možda još uvijek nisu odlučili da snimaju filmove ali snimaju razne projekte od kojih dosta njih dobro prolazi, pa čak i na globalnom nivou. To je uvijek lijepa stvar. Veliku ljubav šaljem za SFF koji radi OGROMNU ulogu u stavljanju Bosne i Hercegovine na svjetsku kartu filma.

7. Koji su vam najdraži redatelji i filmovi?

Darijo:

Što se tiče naših domaćih redatelja i filmova, volim Srbe, Srbijansku kinematografiju. Redatelji tipa Slobodan Šijan ( Ko to tamo peva i Maratonci trče počasni krug), Srđan Dragojević ( Lepa sela lepo gore, Mi nismo anđeli, Rane) , a od stranih teško je izabrati. Kubrick, Tarantino, Scorsese, Hitchcock, Nolan, P.T.Anderson, sve su to veliki majstori i još ih na desetine ima. Od filmova bih izdvojio 12 gnjevnih ljudi, Pakleni šund, Dobar ,loš, zao, Dobri momci, Biraj U za umorstvo i Let iznad kukavičjeg gnjezda. Ne treba zaboraviti ni Talijane i Francuze, njihovi filmovi i redatelji su također cijenjeni na globalnoj sceni a to dokazuju između ostalih i Fellini, Sorentino, J. L. Godard i Besson.

Jakov:

Uglavnom ljudi koji su snimili kultne filmove poput Kuma, (Francis F. Coppola), Dobri momci (Martin Scorsese) i drugi. Ne bih sada da nabrajam jer ih ima zaista mnogo. Dosta njih su mi velika inspiracija. Lakše bi mi bilo nabrojati TOP 20 nego izdvojiti neke posebno! 😀 ŠALA.
8. Kada ste zavoljeli sedmu umjetnost i odlučilii se malo ozbiljnije pozabaviti snimanjem filmova?

Darijo:

Oduvijek sam volio filmove. Još u vrijeme famoznih videoteka u drugoj polovici devedesetih, dok je VHS bio „živ“, filmovi su se gutali na dnevnoj bazi. Negdje 2006. godine sam shvatio da bih jednog dana želio pisati i režirati filmove. Počeci su se desili 2011. godine u New Yorku. Preko fakulteta sam otišao u Sjedinjene Američke Države i taj kulturološki šok me potaknuo da krenem pisati scenarije. To su bili uzaludni pokušaji. 😀 Nakon nekih 15-ak neuspješnih pokušaja pisanja scenarija, pretprošle godine sam napokon uspio napisati kratki film i viziju pretvoriti u djelo. Doduše, sve je to na amaterskom nivou, ali postoji velika želja za učenjem, napretkom i usavršavanjem.

Jakov:

Prvu kameru sam dobio za Božić 1996. godine i od tada nisam normalan. To potvrđuje podatak o snimljenih dvadeset i više kaseticaca o 8mm za nepunih tjedan dana. Slijedila je zabrana od roditelja. Hahaha. Počeci snimanja filmova idu unatrag tri godina kada sam režirao svoja dva kratkometražna filma i od tada konstantno učim nove stvari usko vezane za direkciju fotografije rasvijetu, montažu i specijalne efekte.

9. Što očekujete od projekta SUPERHEROJ?

Darijo:

Od sljedećegeg filma, prije svega očekujem dobru zabavu, ugodno druženje i mnogo učenja. Ne krijem želju da radim s akademski obrazovanim glumcima koji posjeduju iskustvo. Glumci su ti koji filmu uz dobro napisan scenarij, režiju, rad kamere i glazbu daju najveći doprinos. Oni su ti koji priču prepričavaju na vjerodostojan način. Od njih se može dosta toga naučiti. Pored navedenih stvari, nadam se da ćemo napraviti iskorak u odnosu na prijašnje radove i dobiti status polu-profesionalaca te da će naš film biti dobro prihvaćen od strane festivala.

Jakov:

Od projekta SUPERHEROJ očekujem da napredujem kao direktor fotografije i još više razvijem svoje vještine u radu s rasvjetom. Također očekujem da napravimo projekt na koji ćemo biti ponosni, da će nas odvesti na neke od popularnih festivala, pomoću kojeg ćemo sklopiti nova prijateljstva i super druženje. Očekujem jedan originalan film o kojemu će se pričati.

10. Da li pored filmova radite još nešto vezano za video produkciju?

Darijo:

Još uvijek ne, ali postoji velika želja. Tu i tamo stavim na papir pokoju ideju za reklamne spotove, popularnije „TV reklame“. Za mene je to izazovan format jer u 30 sekundi, koliko inače traju TV reklame, morate biti jako kreativni. Vjerujem da ću jednog dana pisati, režirati i producirati reklame za kompanije i brendove. Pored toga, radim na izdavanju svog prvog romana „Dan za muškarce“ čija bi promocija mogla biti u skorijoj budućnosti ako se stvari dobro poklope.

Jakov:
Ozbiljno se bavim video produkcijom od 2009. godine. Uz filmove snimam muzičke spotove, tv reklame i korporacijske videozapise. Možete me popratiti na facebookuku gdje objavljujem sve svoje radove. Link na profil https://wwfacebookok.cojakovosusacac Također sam suvlasnidarioio &jakovov weddings gdje radim kao videograf. https://wwfacebookok.codariojakovov/

Svakog tjedna FIS-ova rođendanska ponuda vrijedna!
Share.

Comments are closed.