Maksimalna dnevna količina oborina u litrama po četvornom metru višestruko je narasla u odnosu na ranije razdoblje.
Tako je, primjerice, u Sarajevu od 1961. do 1990. iznosila 93,2 litre po četvornom metru, a u Mostaru 114,2 l. A od 2001. do 2015. godine u Sarajevu je maksimalna količina oborina iznosila čak 118,5 litara po četvornom metru, a u Mostaru 127 litara. Zoran Zadro, neovisni meteorolog koji prati vremenska kretanja, za “Večernji list” kaže kako je pozitivnih i negativnih odstupanja oborina u godišnjem ili višegodišnjem razdoblju bilo tijekom bliže i dalje prošlosti Zemlje.
– Sve, naravno, ovisi o kretanjima i pozicijama nastanka atmosferskih fronti i ciklona. Za nas su bitne jače razvijene ciklone koje iz Sredozemlja donose vlagu u naše krajeve. Tako da jače razvijene ciklone mogu određenim područjima, ovisno o poziciji kretanja, donijeti veće, ponegdje i mjesečne količine kiše za 24 sata.
Takvih slučajeva imate mnogo kod nas u Hercegovini u hladnijem dijelu godine, govori nam meteorolog Zadro i naglašava:
– U toplijem dijelu godine usred zagrijanije podloge i prodora hladnijeg zraka nad zagrijanu i vlažnu podlogu, frontalne i konvektivne nepogode uz ciklone, povezane s olujnim sustavima oblaka, mogu donijeti enormne količine oborine tijekom jednog dana. Bilo je slučajeva da se tijekom nekoliko sati iz olujnih oblaka izlije mjesečna količina kiše u BiH, ističe Zadro.
U idućim danima, meteorolozi smirivanje vremena najavljuju od nedjelje, ali ono, kako stvari stoje, nije dugoročno, piše Večernji list.
