Lovrinović upozorio koliko su Hrvati (ne)zastupljeni u institucijama

Zastupnici Zastupničkog doma Parlamentrane skupštine Bosne i Hercegovine razmatrali su na jučerašnjoj sjednici Posebno izvješće o zastupljenosti konstitutivnih naroda i ostalih u institucijama, upravnim organizacijama i regulatornim tijelima na svim razinama vlasti kojeg je pripremila Institucija ombudsmena za ljudska prava BiH.

Na početku rasprave javio se šef Kluba zastupnika HDZ-a Nikola Lovrinović koji je kazao kako bi trebalo to Izvješće dostaviti dopredsjedatelju Doma naroda PSBiH i lideru SDA Bakiru Izetbegoviću kako bi, kaže, “vidio koliko su Hrvati zastupljeni u institucijama”.

Replicirala mu je zastupnica SDA Alma Čolo koja je pozvala Lovrinovića da to isto učini i za člana Predsjedništva BiH i lidera SNSD-a Milorada Dodika jer je u Republici Srpskoj od 4.000 zaposlenih samo 1,3 posto Hrvata.

Zastupnik Naše stranke Damir Arnaut podsjetio je da su se lideri stranaka koje čine vlast lako dogovorili oko raspodjele pozicija te je pozvao Lovrinovića da izvještaj dostavi dopredsjedatelju Doma naroda i lideru HDZ-a Draganu Čoviću koji je u Kolegiju Doma naroda PSBiH zajedno s Izetbegovićem.

Zastupnik Srpskog bloka Nenad Stevandić smatra da je izvješće jasno pokazalo diskriminaciju po nacionalnoj pripadnosti, ali ocjenjuje da stanje u Republici Srpskoj po toj osnovi nije ni izbliza kakvo je na državnoj razini. 

Lovrinović je još predložio da se zaključci Institucije ombudsmena, koji nalažu da se vodi o računa o nacionalnoj zastupljenosti konstitutivnih naroda, provedu do 2022. godine.

Zastupnica Čolo je naglasila kako Izvješće pokazuje da nije ispoštovan ustavni princip zastupljenosti na svim razinama vlasti te da svuda ima podzastupljenosti naroda, ali smatra da su zaključci ombdusmena neprovodivi.

Naime, zaduženi su rukovoditelji institucija da vode računa o nacionalnoj zastupljenosti te Čolo smatra da bi se to moglo učiniti samo ukoliko bi se otpustile neke osobe, a to je protivno radnopravno zakonodavstvo te iako je Izvještaj dobar zaključci neće pomoći da se stanje promijeni.

Obavljena je rasprava i o izvješćima o zaštiti osobnih podataka i o provođenju zakona iz nadležnosti Središnjeg izbornog povjerenstva BiH za 2019. godini te Izvješću o realizaciji Revidirane strategije BiH za provođenje Aneksa VII Daytonskog mirovnog sporazuma za 2018. godinu.