Lasić: Do 31. prosinca 2011. u BiH 689 671 uposlenih

Predsjednik Gospodarske komore Federacije BiH Jago Lasić istaknuo je na današnjoj konferenciji za novinare u Mostaru kako je do 31. prosinca 2011. godine u BiH bilo uposleno 689 671 djelatnika, od čega ih je u gospodarskim djelatnostima/privredi bilo 480 532 djelatnika.

Na području  FBiH  broj uposlenih u istom razdoblju je bio 440 677, a  trend smanjenja uposlenih započeo je od desetog mjeseca 2011. godine, pa je tako broj neuposlenih na kraju 2011. godine na području FBiH iznosio 372 090 djelatnika.

Kada je riječ o plaćama na nivou FBiH Lasić je kazao kako je prosječna plaća u 2011 godini na području FBiH iznosila 829 KM.

Govoreći o vanjskoj trgovini BiH Lasić je kazao kako je izvoz BiH na kraju 2011. godine bio 8 milijardi 222 milijuna KM dok je uvoz iznosio 15 milijardi  525 milijuna KM. Deficit je iznosio  7 milijardi 303 milijuna KM. Pokrivenost uvoza izvozom bila je 53 posto .

“Ono što mi kao gospodarska komora FBiH naglašavamo već dugi niz godina jest da se uvede na neki način kontrola uvoza roba u BiH, odnosno da se uvedu određena ograničenja uvoza. Nismo mi toliko jaka ekonomija da možemo otvoriti svoje tržište i potpuno liberalno uvoziti robu. Današnji deficit od 7 milijardi i 303 milijuna KM  trebamo postepeno smanjivati tako da bi došli s deficitom ispod 5 milijardi KM  kako platna bilanca na  tekućem račun BiH  ne bi bila negativna”, kazao je Lasić.

On je dodao kako je  od  1998. godine, od kada se prati, platna bilanca na tekućem računu BiH negativna te da bi BiH bi uskoro mogla početi prodavati svoju imovinu ili uzimati nove kredite kako njen tekući račun ne bi bio u minusu.

“Izlaz je u tome da BiH mora podići svoju razinu pokrivenosti uvoza izvozom na nekih 85 posto do 2015 godine kako bi deficit svela na 2 do 2,5 milijarde KM i nakon toga  svi drugi prihodi bi mogli držati tekući račun države na pozitivnoj platnoj bilanci. Uvođenjem carina na određene proizvode kojih imamo na domaćem tržištu povećala bi se prodaja domaće robe na domaćem tržištu, smanjili bi uvoz i na taj način bi se popravila platna bilanca”, kazao je Lasić.

On je istaknuo kako u BiH ima 11 aktivnih izvoznih grana koje su platnu bilancu popravile za 1 milijardu i 930 milijuna KM. To su:  šumarstvo i sječa drva koji su platnu bilancu popravili s 65 milijuna KM, ribolov i akvakultura s 5 milijuna i 800 tisuća, vađenje metalnih ruda s 59 milijuna, proizvodnja odjeće s 17 milijuna, kože i srodnih proizvoda s 52 milijuna, proizvodnja drveta osim namještaja s  226 milijuna, proizvodnja raznih metala s 275 milijuna, metalnih proizvoda  s 28 milijuna, proizvodnja namještaja s 568 milijuna, električne energije plina i pare s 251, te zbrinjavanje otpada i reciklaže koji su platnu bilancu popravili s 376  milijuna KM.

Najmanja pokrivenost izvoza uvozim i oni koji su ostvarili najveći deficit su: biljna i stočarska proizvodnja s 622 milijuna KM, vađenje uglja i lignita s 520 milijuna, vađenje nafte i plina s 1 milijardom i 474 milijuna, te proizvodnja prehrambenih proizvoda s 1 milijardom  130 milijuna km.

“Čudno je kako se aktivnim izvoznicima ne daju povoljnosti kako bi povećali svoj izvoz i na taj način popravili negativnu platnu bilancu BiH. Veći izvoz traži više zaposlenih ljudi, više zaposlenih ljudi ima više potrošnih plaća i lanac se napokon pokreće. Međutim, to je rano govoriti za ovu zemlju jer nekima je potrebno i objasniti što je to negativna platna bilanca”, kazao je Lasić.

Po njegovim riječima, posebno zabrinjava činjenica je uvozom svježeg mesa BiH izgubila 105 milijuna KM, kiselog mlijeka  30 milijuna KM, maslaca i mliječnih proizvoda 15 milijuna, sira i skuti 44 milijuna, na uvozu vode BiH gubi 98 milijuna i 800 tisuća KM iako je peta država po količini vode u Europi, dok zbog uvoza piva BiH ima deficit od 131 milijun KM.

Od deset piva koje se popiju u BiH sedam je iz uvoz, iako BiH ima šest pivovara.