Ovog vikenda završava zimsko i počinje ljetno računanje vremena, što znači da ćemo u noći sa subote na nedjelju kazaljke pomaknuti jedan sat unaprijed – s dva na tri sata. Prema Uredbi o ljetnom računanju vremena za 2025. godinu, ovaj režim trajat će od 30. ožujka do 26. listopada.
No, iako pomicanje sata ima svoje povijesne razloge, istraživanja sve češće upozoravaju na njegove negativne učinke na zdravlje ljudi i gospodarstvo. Mnogi stručnjaci i organizacije već godinama pozivaju na ukidanje ove prakse u Europi i šire, ističući kako bi stabilno računanje vremena donijelo više koristi nego štete.
Financijski i zdravstveni učinci pomicanja sata
Prelaskom na ljetno računanje vremena, potrošnja električne energije u razdoblju od 8 do 22 sata obračunava se po višoj tarifi, dok se od 22 do 8 sati primjenjuje niža tarifa, ističe HEP. Također, vozači će i dalje danju morati paliti svjetla na automobilima do 31. ožujka, u skladu sa Zakonom o sigurnosti prometa na cestama.
Znanstvene studije sugeriraju da dvostruka promjena sata godišnje može uzrokovati poremećaje spavanja, povećati razinu stresa i povećati rizik od srčanih udara i prometnih nesreća. Unatoč ovim nalazima, pomicanje sata i dalje ostaje standardna praksa u Europskoj uniji.
Hoće li se pomicanje sata ukinuti?
Europska unija je 2018. godine predložila ukidanje pomicanja sata nakon što je gotovo četiri milijuna građana podržalo tu ideju u javnom savjetovanju. Iako je Europski parlament podržao reformu, ona nikada nije realizirana zbog nesuglasica među državama članicama. Trenutno nema dogovora o tome hoće li se i kada pomicanje sata ukinuti.
Pobornici ukidanja ističu kako su negativni učinci na zdravlje i gospodarstvo mnogo veći od koristi. “Postoji mnoštvo dokaza da pomicanje sata donosi više štete nego koristi – loše utječe na ljude, životinje i promet”, izjavio je irski europarlamentarac Sean Kelly, jedan od vodećih zagovornika reforme.
Povijest pomicanja sata i globalne promjene
Praksa pomicanja sata uvedena je u Njemačkoj tijekom Prvog svjetskog rata kako bi se bolje iskoristila dnevna svjetlost. Tijekom naftne krize 1970-ih, mnoge su zemlje ponovno usvojile ovu praksu radi uštede energije, a EU ju je 1996. standardizirala među svim državama članicama.
Ipak, neke zemlje su već ukinule pomicanje sata – među njima su Rusija, Turska, Iran, Azerbajdžan i Urugvaj. Egipat je prestao s praksom 2014., ali ju je ponovno uveo 2023. zbog energetske učinkovitosti.
Hoće li i EU donijeti konačnu odluku o ovom pitanju, ostaje neizvjesno. Litva je najavila da će ponovo staviti temu na dnevni red kada preuzme predsjedanje Vijećem EU-a 2027. godine. Do tada, izgleda da ćemo još neko vrijeme dva puta godišnje mijenjati kazaljke na satu.
