Korona usporila, ali nije zaustavila odljev bh. radnika: Čega se pribojava poslovna zajednica u BiH

Odljev bh. radnika u Sloveniju i Njemačku tijekom prošle godine nije zaustavljen usprkos složenoj situaciji izazvanoj virusom korona, ali je, istina, ovaj proces usporen.

Kada je u pitanju posredovanje Agencije za rad i zapošljavanje BiH u 2019. godini, u Njemačkoj su izdate 683 radne dozvole, a u prošloj njih 533, i svi zaposleni su sa srednjom medicinskom školom.

– U Sloveniji je u 2019. godini izdata 14.581 radna dozvola, a zaključno sa studenim taj broj u 2020. je 6.618 radnih dozvola – izjavio je za Nezavisne Boris Pupić, stručni suradnik za odnose sa javnošću, informiranje i izdavaštvo Agencije za rad i zapošljavanje BiH.

Prema njegovim riječima, u Sloveniji su zapošljavani uglavnom vozači, varioci, zidari, fasaderi, tesari, elektro i hidromonteri, bravari… Nisu optimistične niti prognoze. Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, uvjeren je kako ćemo veliki odljev radne snage imati prvog dana kad budu otvorene granice za bh. državljane, odnosno kad se bude bez problema moglo pristupiti zemljama Šengena.

Ocjenjuje da nije svijetla budućnost u 2021. godini, te da je problem što su u BiH glavne teme političke, umjesto gospodarskih.

– Mi smo ranije upozoravali da naše plate ne mogu ni na koji način osigurati golu egzistenciju, imajući u vidu da potrošačka korpa za četvoročlanu obitelj iznosi između 1.800 i 2.000 maraka. Mislim da ćemo imati situaciju da će poslodavci suhim zlatom plaćati radnike koji će biti manje kvalitetni od ovih koji danas rade za ove mizerne plate – rekao je Šatorović.

Sindikalci i poslodavci se slažu u jednom: iz BiH odlaze oni koji su najstručniji. Nije optimističan ni Spasoje Albijanić, predsjednik Udruženja poslodavaca građevinarstva i industrije građevinskog materijala RS-a, koji ističe da se poslovna zajednica u BiH itekako pribojava da će, po stabilizaciji stanja, doći do pojačanog odljeva radnika s naših prostora.

Ističe kako ljudi idu tamo gdje im je bolje i gdje su sigurniji, dok mi u BiH ostajemo baš bez stručne radne snage, odnosno ljudi koji znaju svoj posao, svoj zanat.

– Naravno da bi i poslodavci ovdje dali veće plaće, ali uvjeti diktiraju pravila. Mislim da se moraju poduzimati sustavne mjere – naveo je Albijanić.

Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, u studenome prošle godine smo imali 413.254 nezaposlena, a u veljači te godine, odnosno prije nego što je virus korona stigao u BiH, posao je tražilo 402.888 ljudi.