Knjiga Ante Zirduma “Ljubav i osveta u doba Hasanaginice” predstavljena u Mostaru

“Ljubav i osveta u doba Hasanaginice” novi je roman viteškog književnika Ante Zirduma u kome autor na osnovu svjetski poznatog književnog predloška razvija svoju priču o sudbinama likova u vrijeme mletačko-turskih ratova na ovim prostorima.

– Hasanaginica je meni poslužila kao ishodište za promišljanje ljubavnih situacija u doba Hasanaginice. Ja sam na osnovu te tužne balade razvio još tri-četiri ljubavne situacije, a sve su one povezane i vrte se oko glavne priče. Radi se o tipskim situacijama bračnog i ljubavnog života u ratnim okolnostima – kazao je Zirdum.

Radnja romana se događa u Dalmaciji, od Zaostroga do Ravnih kotara, ponajviše u Imotskoj krajini, Zadvarju i zabiokovskom kraju.

Autor motive radnje koja dovodi do tragičnih posljedica promišlja kroz suvremenu dioptriju. Neodlazak ljube svome ranjenom mužu u goru zbog bolesnog najmlađeg djeteta dodatno je stigmatiziran svekrvinim ogovaranjima i lošom naravi Hasanage, koji se svakako želi inatljivo muškarački osvetiti iz narodnih pjesma slavnom Vučenu Mandušiću.

Glavni lik u tom osvetničkom pohodu je fikcijski Hasanagin čehaja, vojni zamjenik, mladi poturica Emin, odnosno Ivan Batarilo, koji će u mletačkim morlačkim postrojbama dobiti čin Signor capitano s imenom Giovanni Batarelo.

Tijekom doušničke akcije praćenja hajdučkog serdara Mandušića, Ivan se zaljubljuje u harambašinu sestru Boranu istoga onoga dana kada je Hasanaginica ispustila dušu.

Na mostarskom predstavljanju knjige u organizaciji HKD Napredak Glavna podružnica Mostar, o knjizi su govorili sarajevska književnica Jasmina Hanjalić te Marinko Brkić, dok je programom moderirao mostarski pjesnik Ivan Vrljić.

– Zirdum je u svom novom romanu preuzeo u svoje ruke tumačenje te same situacije oko Hasanaginice i on u romanu staje još više na stranu te ženu. Pisac je stavio svoju priču u to doba, okrznuvši se o svjetski poznatu baladu, a zapravo je to priča o nagonu smrti i nagonu života, znači sukobu erosa i tanatosa. Kao i u ostalim svojim romanima Zirdum uvijek šalje antiratnu poruku – kazala je Hanjalić.

Po riječima recenzenta Marinka Brkića, iako on sam ne dolazi iz književnog milje, priča o Hasanaginici i roman “Ljubav i osveta u doba Hasanaginice” učinile su mu se kao dobar “kulturološki alata” za pozicioniranje turističke destinacije.

– Sam Goethe je rekao da bi dao sve svoje pjesme da može potpisati Hasanaginicu i time je zapravo počastio ne samo to književno djelo, već i sve ljude i cijeli taj dinarski kraj koji je u predromantičarsko vrijeme iznjedrilo jednu takvu umjetničku tvorevinu – istaknuo je Brkić.

Kao što je Hasanaginici poslužila Zirdum kao polazna točka za njegov roman, dodao je, tako Hasanaginica može biti ishodište kompletne turističke priče.

– Ako turistu ispričate priču o Hasanaginici on može poći na obilazak određenih točaka i toponima iz te priče. Ono što su za Veronu Romeo i Julija to bi za Hercegovinu mogla biti Hasanaginica – kazao je Brkić.

Anto Zirdum rođen je 1956. godine u Poljarima, općina Derventa (župa Plehan). Bio je urednik više listova, knjiga i publikacija (kalendara i godišnjaka), piše prozu, dramu i poeziju, a “Ljubav i osveta u doba Hasanaginice” njegova je 22. knjiga.

Živi u Vitezu, a radi u Travniku.

Prethodni članakVrijedna donacija OŠ Bila prijateljima u Glini
Sljedeći članakMeteorolog Sladić otkrio kakvo nas ljeto očekuje ove godine