Kako prepoznati sigurnu hranu i kako je koristiti?

Sigurna hrana je ona koja nema nikakve biološke niti kemijske opasnosti u sebi, odnosno neke tvari koje mogu imati štetan utjecaj na naše zdravlje. O tome se najviše brinu sami proizvođači i oni su najviše odgovorni, međutim u tom cijelom lancu – od transporta do plasiranja na tržište – svi su jednako odgovorni, pa tako i potrošači.

„U vremenu otkada kupimo hranu u trgovini do trenutka kada je konzumiramo moramo brinuti da zaista ostane sigurna onakva kakvu smo ju kupili ili da spriječimo sve što je moguće da se to promijeni.“, istaknula je u emisiji “Dobro jutro, Hrvatska” na HRT dr. sc. Brigita Hengl, specijalistica za sigurnost hrane, HAPIH, Centar za sigurnost hrane. Kakvo meso jedemo? U posljednje vrijeme Hrvati puno više brinu o tome kakvu hranu jedu, a najčešća dilema vezana je uz meso – većina mesnih proizvoda na policama trgovina potječe iz EU, a Hengl ističe kako je monitoring prisutan od početka proizvodnje do plasiranja u trgovačke lance.  – Moguće je da meso dođe zamrznuto, a u tom slučaju mora se navesti da je to meso odmrznuto. S takvim mesom se mora malo drugačije postupati nego sa svježim, a mi preporučujemo da se odmah pripremi i da se više nikako ne zamrzava.

 Ako se i dogodi da se zamrzne, to će više biti pitanje kvalitete nego sigurnosti, kaže Hengl i dodaje kako je hranu poželjno odmrzavati u hladnjaku. Većina mesnih prerađevina sadrži nitratne soli koje su nužne za sigurnost te hrane, s obzirom da utječu na razvoj mikroorganizama.  Hengl kaže kako se količine takvih soli kontroliraju u svim ozbiljnim mesnim proizvodnjama, no moguće je da se u manjim proizvodnjama poput obiteljskih mesnica ne kontroliraju dovoljno, te savjetuje da se takvi proizvodi kupuju tamo gdje je to deklarirano. Hengl ističe da postoje načini kako utvrditi je li hrana svježa i prije pripremanja – tako primjerice jaja možemo potopiti u posudu s vodom, ukoliko potonu svježa su, a ako plutaju znači da su stara. 

– Jaja se ne moraju čuvati u hladnjaku, mogu se čuvati na sobnoj temperaturi koja ne bi trebala prelaziti 16-17 stupnjeva. Pravilo je da se na takvoj temperaturi jaja mogu čuvati do 28 dana od dana nesenja, a ukoliko se drže u hladnjaku mogu se konzumirati i koji dan duže, kazala je Hengl. Razlika između “upotrijebiti do” i “najbolje upotrijebiti do” Kako bi se održala sigurnost i kvaliteta hrane potrebno je pridržavati se uputa na deklaraciji, a Hengl upozorava kako posebnu pozornost treba posvetiti lakše pokvarljivoj hrani poput svježeg mlijeka, mesa i ribe koji se moraju čuvati u hladnjaku na temperaturi do +8 stupnjeva. 

Za potrošače su često zbunjujuće oznake “upotrijebiti do” i “najbolje upotrijebiti do”, a Hengl objašnjava kako je pojam “upotrijebiti do” krajnji rok i on se koristi za sigurnost hrane, odnosno za hranu koja se nakon tog roka više ne bi trebala konzumirati zato što je vrlo kratko vrijeme dovoljno da iz sigurne faze pređe u nesigurnu i dođe do štetnih posljedica.

S druge strane, postoji hrana kod koje se nalazi oznaka “najbolje upotrijebiti do”, koja označava da proizvođač garantira da će ona u tom roku zadržati kvalitetu kao prvoga dana, a nakon tog roka neće biti nekih štetnih posljedica za zdravlje, samo će kvaliteta biti promijenjena.

Kako se čuvaju kuhana jela?

Što se tiče kuhanih jela Hengl ističe da je preporuka da ona ne stoje dulje od dva sata na sobnoj temperaturi.  – Nakon toga treba se pohraniti u hladnjak, a ako se skuhalo previše hrane onda se treba pohraniti u zamrzivač nakon što se ohladila. Isto tako, kada se ta hrana vadi i ponovno servira, poželjno je da se izvadi samo ona količina koja će se zaista pojesti, tako da se ne mora ponavljati postupak hlađenja, kazala je. “Hranu treba poštovati” Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu pokrenula je kampanju vezano za oznake roka upotrebe, a sve s ciljem smanjenja bacanja hrane.  – Po mom mišljenju, jako je bitno da se zbrojimo i napravimo jedan dobar popis namirnica koje nam trebaju, pogotovo za ovo blagdansko vrijeme. Na taj način ćemo uštedjeti i poštovati tu hranu iza koje stoje ljudi, životinje i silan trud, zaključuje Hengl. 

Prethodni članakBez rasta mirovina i plaća počet će se umirati od gladi u BiH
Sljedeći članakJedan rudar poginuo, drugi ozlijeđen