Kako je modernizacija društva dovela do toga da u BiH nema zanatlija

Keramičari, zidari, krovopokrivači, moleri, tesari, tekstilci, varioci, vodoinstalateri, tokari… samo su neki od zanata koji su se do prije tridesetak godina mogli izučiti u gotovo svim srednjim školama u BiH.

Tržište rada bilo je zasićeno ovim kadrovima, a tvrtke su mogle birati one najbolje i najdarovitije. S druge strane, u gimnazije su se upisivali samo oni vrhunski učenici koji su željeli nastaviti studirati i koje su roditelji na tom putu mogli financirati, piše Večernji list BiH. U tom razdoblju tržište je bilo gladno inženjera, ekonomista, pravnika… Danas je situacija drugačija. Na zavodima na zapošljavanje nalaze se tisuće diplomiranih pravnika, ekonomista, profesora, nastavnika, novinara… neki od njih na prvu priliku za posao čekaju više od deset godina.

Većina ih, zbog prezasićenosti tržišta, nikada neće dobiti priliku raditi ono za što su se obrazovali. S druge strane, došli smo do situacije da se zanatlije poput keramičara, varioca, tekstilaca, vodoinstalatera… traže svijećom. Na neke od njih čeka se i do godinu dana jer posla ima, a nema ga tko uraditi. Na ovaj problem upozoravaju vlasnici građevinskih tvrtki, ali i stanovništvo koje je u potrazi za majstorima. Na ovakvu situaciju utjecali su brojni čimbenici. Svi bi na fakultete Jedan od njih je odlazak zanatlija na inozemna tržišta rada gdje su, također, deficitarni, a znatno bolje plaćeni nego u BiH.

Drugi, važniji, čimbenik je nezainteresiranost učenika, odnosno njihovih roditelja za upis zanata. Tako danas rijetko koja škola nudi neke od navedenih zanata zato što za istima nema zanimanja među učenicima. Ministrica kulture, znanosti, obrazovanja i sporta Zapadnohercegovačke županije Ružica Mikulić nedavno je u intervju za Večernji list komentirala nedostatak zanata po srednjim školama u ovoj županiji. “Nama nedostaje obrtničkih zanimanja, odnosno obrtnika. Međutim, svijest roditelja ne ide u prilog toj priči. Rijetki su roditelji koji žele dijete uputiti u obrtničko zanimanje. Javi se ponekad poneki upit za zanimanja poput obućara, urara, zidara, keramičara, varioca…, ali mislim da roditelji više inzistiraju na nekakvim četverogodišnjim školama kako bi im djeca u konačnici upisala fakultet i živjela bolje od njih.

Međutim, svi trebamo poraditi na promijeni svijesti o tome. Danas dobar obrtnik može živjeti bolje od visokoobrazovane osobe”, kazala je ministrica Mikulić. I tu je u pravu. Dobar keramičar u BiH mjesečno može zaraditi plaću od 2000 pa naviše konvertibilnih marka. Ništa lošije ne stoji ni vodoinstalater. Taj iznos je gotovo dvostruko veći od, primjerice, pravnika koji radi u državnoj službi. Naime, diplomirani pravnik koji radi u županijskom ministarstvu, a ne nalazi se na nekoj od rukovodećih pozicija, mjesečno može zaraditi oko 1200 konvertibilnih maraka. Mikulić smatra kako na pitanju ponovnog vraćanja zanata u škole trebaju poraditi svi, od gospodarstvenika, agencija za zapošljavanje, svih razina vlasti, županijskih ministarstva, ravnatelja škola pa do roditelja.

Konstataciju da nitko više ne želi upisati ni one zanate koji se nude u školama, potvrdio je primjer Srednje građevinske škole u Mostaru. Kako bi privukli veći broj učenika, odnosno koliko-toliko popunili razrede određenih zanimanja, iz Srednje građevinske škole iz Mostara ove godine su polaznicima trogodišnjih zanimanja keramičar-teracer, dekorater zidnih površina i zidar nudili stipendije. – Učenici koji upišu ova zanimanja dobivat će stipendije u iznosu od 100 maraka mjesečno. Stipendije će osigurati veće građevinske tvrtke s područja Mostara, budući da su suočene s problemom nedostatka kvalificiranih majstora te na ovaj način žele potaknuti učenike da se odluče za spomenuta zanimanja – naveli su prije upisnog roka u ovoj ustanovi. Stotinu konvertibilnih maraka možda nije neki velik iznos, ali je u svakom slučaju poticajan i djeca, koja se odluče upisati neko od ovih zanimanja, sigurno će olakšati kako sebi tako i svojim roditeljima. Za razliku od Federacije BiH, gdje se još uvijek nitko nije ozbiljno počeo baviti ovim problemom, u Republici Srpskoj vraćanje zanata dio je programa ekonomskih reformi Vlade RS-a za 2019. – 2021. Sektor obrazovanja u Republici Srpskoj nalazi se pred novim izazovima kako bi se što prije povezao s potrebama tržišta rada, a uvođenjem standarda zanimanja budućim zanatlijama bit će olakšan put do diplome i radnog mjesta. Naime, u nacrtu programa ekonomskih reformi Vlade RS-a za 2019. – 2021. u oblasti obrazovanja poseban naglasak stavljen je na stručna zanimanja kako bi budući završeni srednjoškolci što spremniji ulazili u proizvodne pogone. Određeni pomaci već su napravljeni u vezi s tim pitanjem, a iz plana Vlade RS-a vidljivo je da nadležni u idućoj godini planiraju te poslove dignuti na još veću razinu. – Prvi zadatak koji bi trebao biti završen u prvom tromjesečju 2019. godine je razvijanje 20 standarda zanimanja, što predstavlja popis svih poslova koje pojedinac obavlja u određenom zanimanju i popis vještina potrebnih za njihovo obavljanje – navedeno je u nacrtu programa ekonomskih reformi.

Standardi za struke Osim toga, planirano je da budu izrađeni i fleksibilniji programski sadržaji, koje će u obujmu od 20 posto kreirati nastavnici, učenici i škola u suradnji s lokalnom zajednicom te će se kontinuirano podizati svijest o značaju poduzetničkog učenja. U tom dokumentu istaknuto je i da će povećanje učinkovitosti obrazovanja i tržišta rada u znatnoj mjeri utjecati na konkurentnost gospodarstva RS-a, čiji je cilj smanjenje stope nezaposlenosti, a doprinijet će i atraktivnosti gospodarstva za strana ulaganja. Predsjednica Aktiva ravnatelja srednjih škola na području prijedorske regije Valentina Sovilj istaknula je za Glas Srpske da se dobar dio mjera Vlade RS-a iz prethodnog razdoblja uspješno provodi i da je svakim sljedećim korakom obrazovanje u RS-u sve bliže potrebama gospodarstva. – Već se uvelike radi na razvijanju standarda zanimanja u pet struka, a to će nas dovesti u ravnopravan položaj s Europom i svijetom jer će se s diplomom stečenom ovdje naši učenici moći zaposliti, ne samo u domaćim, već i inozemnim poduzećima. Oni će prema tom točnom opisu vještina i znanja ispunjavati uvjete i na tržištu rada na Zapadu. Standardi zanimanja bit će viza za dobivanje posla – rekla je Sovilj. Predsjednik Aktiva ravnatelja dobojske regije Spasoje Vasiljević naglašava da je nužno formiranje registra poslodavaca koji su zainteresirani za školovanje učenika i da bez toga teško može biti uspostavljena kvalitetna suradnja između škola i gospodarstvenika. – Nije samo upisna politika kamen spoticanja. Gospodarstvo u RS-u nije dovoljno razvijeno, a stanje u školama je zapravo ogledalo stanja u gospodarstvu. Na osnovi zanimanja gospodarstva trebali bismo školovati pet posto učenika, ali se postavlja pitanje što će ostali. Djeca se moraju školovati. Ne može obrazovni sustav razvijati gospodarstvo, već gospodarstvo treba biti razvijeno da uspješno odgovori sustavu dualnog obrazovanja – rekao je Vasiljević. Da je gospodarstvo na koljenima i da nedostaju kapitalna ulaganja, potvrđuju i poslodavci. – Velik broj stručnjaka je umirovljen, gospodarstvo je pretrpjelo proces privatizacije što nije primjereno praćeno kroz sustav obrazovanja. U dogovoru s Vladom RS-a uveli smo sustav dualnog obrazovanja da bi učenici koji se školuju za određene zanate imali osiguranu praksu u poduzećima – rekao je predsjednik Unije udruge poslodavaca RS-a Dragutin Škrebić. Kreirajući upisnu politiku za akademsku 2018./19., Ministarstvo prosvjete i kulture RS-a započelo je aktivnosti na izradi standarda zanimanja u okviru pet struka i 19 zanimanja i to strojarstvo i obrada metala, šumarstvo i obrada drveta, poljoprivreda i prerada hrane, ugostiteljstvo i turizam te tekstilstvo i kožarstvo.

Sencor