Iseljenici iz BiH samo za stanovanje troše blizu 1000 €, dok oni u državi bolje prolaze

Niže prosječne cijene komunalnih usluga i režija, odnosno usluga koje građani plaćaju svakog mjeseca, dostupnost privatnih stambenih nekretnina, kao i veliki broj privatnih parcela u ruralnim sredinama koje nose mogućnost uzgoja za vlastite potrebe neki su od ključnih razloga zbog kojih veliki broj građana Bosne i Hercegovine odlučuje, unatoč kriznim vremenima, ostati te pružiti priliku životu i radu u domovini.

Najam stanova

Trend odlaska, koji je primjetan nekoliko posljednjih godina, jednim dijelom kao posljedica ekonomsko-političke situacije, ali i sveopće letargije i ozračja, zbog čega se i oni sa solidnim primanjima i sigurnim poslovima odlučuju potražiti sreću na Zapadu, pokazao je zapravo kako stvari u suštini nisu crno-bijele te da u zemljama zapadne Europe nije zajamčena zarada “preko noći”. Dapače, veliki broj iseljenika iz BiH suočava se s iznimno visokim cijenama najma stambenih jedinica, koje su, uzgred rečeno, često i neadekvatne za smještaj cijelih obitelji, a nova energetska kriza dodatno će osiromašiti kućne proračune bh. iseljeništva. Kada se tomu doda i činjenica da užurbani stil života, kao i sve veći troškovi, traži od građana da često rade i po dva posla, dolazi se do zaključka kako ne teku svima med i mlijeko. Usporedbom cijena troškova stanovanja vidljivo je kako je zapravo isplativije boraviti u Bosni i Hercegovini. Cijene hrane i goriva su, doduše, više, međutim, područje u kojemu BiH bolje stoji od većine europskih država su cijene komunalnih usluga, kao i stanovanja općenito. Najveći broj građana BiH ima svoje privatne nekretnine, bilo da je riječ o stanovima ili pak obiteljskim kućama, a novim obiteljima iz godine u godinu otvaraju se sve bolje prilike za dobiti nove stambene nekretnine, često uz poticaje općinskih i gradskih vlasti. Uvidom u podatke na stranici immowelt.de, koja prikuplja i objavljuje podatke o cijenama najma stanova, kao i cijenama prodaje, vidljivo je kako se, primjerice, najjeftiniji dvosobni stan u Münchenu od 58 četvornih metara s dvije sobe iznajmljuje za 527 eura mjesečno, dok se stan od 50 četvornih metara, ali s balkonom, nudi za 838 eura mjesečno. Za smještaj prosječne obitelji u prosjeku je potrebno izdvojiti i više od 600 eura.

U BiH, primjerice, cijene najma dvosobnih stanova variraju od 200 do 550-600 maraka, ovisno o lokaciji, no, uz opasku kako veliki broj obitelji u državi već ima riješeno stambeno pitanje. Kupnja nekretnine Kupnja nekretnine na Zapadu još je neisplativiji proces. Kako se navodi u istraživanju Deloitte Property Index 2022., provedenom u 23 zemlje i 68 gradova, Austrija je s rastom od 7,3% na drugom mjestu s prosjekom od 4782 eura po m².

Cijene iznad 4000 eura po m² zabilježene su i u Francuskoj (4639 eura po m²) i Njemačkoj (4600 eura po m²). S druge pak strane, među zemljama s najjeftinijim stanovima nalazi se BiH, gdje se prosječna cijena kreće oko 974 eura po četvornom metru. Svjetska baza za statističke podatke Numbeo nedavno je pak objavila dopunjena izvješća vezana uz troškove života u zemljama svijeta, a koji se tiču prosječnih cijena komunalnih i drugih usluga koje građani plaćaju svaki mjesec.

Prema statistici Numbea, Njemačka predstavlja uvjerljivo najskuplju državu kada je riječ o prosječnoj cijeni osnovnih usluga, pa će tako građani te zemlje platiti oko 225 eura za račune koji svaki mjesec dolaze na adrese građana. S druge strane, kada je riječ o BiH, građani bi u prosjeku za osnovne usluge u stanu veličine 85 m² trebali izdvojiti 124 eura. Jedan od primjera je cijena električne energije. U 2020. godini u Njemačkoj cijene su se kretale oko 0,60 KM po kWh, dok je u BiH, prema podacima iz srpnja ove godine, cijena više tarife 0,20 KM po kWh, odnosno niže tarife 0,10 KM po kWh. Istodobno, trendovi koji sve više dobivaju na pozornosti u vremenima poremećenih lanaca opskrbe odnose se na proizvodnju hrane za vlastite potrebe, a tu građani BiH imaju prilike koje se ne nude onima u inozemstvu, poglavito veliki broj obiteljskih parcela i tradicionalno jaku vezu selo-grad.