I glavni haaški tužitelj doznao za Bugojanske logore

Logor “Stadion” bio je tek jedan od desetak logora Armije BiH koji su u ratu postojali u Bugojnu.

Pored “Stadiona” najzloglasniji su bili logori “Gimnazija” i “BH banka”. Torture logora Armije BiH u Bugojnu je prošlo oko dvije tisuće hrvatskih zatočenika. Mnogi su u logorima proveli i po osam mjeseci, a jedan od njih je i Miroslav Zelić, predsjednik bugojanske HVIDR-e, jedan od 294 hrvatska zatočenika koji su razmijenjeni 19. ožujka 1994. godine.

S torturama logora “Stadion” ali i ostalih logora Armije BiH u Bugojnu Zelić je uoči godišnjice razmjene upoznao i Serga Brammertza, glavnog haaškog tužitelja koji je u utorak boravio u BiH, te se u sklopu posjeta našoj zemlji u Novoj Biloj sastao i s hrvatskim stradalnicima i čelnicima Udruga proisteklim iz Domovinskog rata. Brammertz je Zeliću potvrdio kako prvi put čuje za postojanje logora Armije BiH u Bugojnu.

“Ja koji sam i sam bio zatočenik logora detaljno sam opisao uvjete u kojima smo mjesecima boravili, torture kroz koje smo prošli, ali i podsjetio na agoniju obitelji nestalih koji više od 20 godina tragaju za tijelima svojih najmilijih”, kazao nam je Zelić.

Hrvatski stradalni Bugojna ogorčeni su radom pravosuđa u BiH i odnosom prema hrvatskim žrtvama. Iako već godinama prstom upiru u prve u lancu odgovornost, Dževada Mlaću, predsjednika Ratnog predsjedništva Bugojna i Selmu Cikotića, zapovjednika Operativne skupine Zapad Armije BiH u čijoj je zoni odgovornosti bilo i Bugojno, ni Mlaćo ni Cikotić nisu sjeli na optuženičku klupu. Budući da je domaće pravosuđe zakazalo, ostaje im kažu još traćak nade da će Sud u Haagu, iako pred zatvaranjem, smoći snage i volje te, procesuiranjem odgovornih za zločine, ispraviti nepravdu prema hrvatskim žrtvama Bugojna, prenosi Art Info.

Prethodni članakPredstavnički dom Parlamenta F BiH danas potvrđuje imenovanja novog saziva Federalne vlade
Sljedeći članakWindows 10 stiže na ljeto, a bit će besplatan i piratima